Željka Stupar, akademska slikarka i grafičarka, za “Glas Srpske”: Stvaranje je put iznenađenja i radosti

Ovako je razgovor za “Glas Srpske” započela slikarka i grafičarka Željka Stupar, govoreći o periodu koji je prošao od njene posljednje izložbe, a u susret izložbi “Supremativnost liričnih fragmenata” koja će večeras u 19 časova biti otvorena u malom izložbenom salonu Banskog dvora.

- Tehnološke postupke i znanja o materijalu i načinima oblikovanja forme sam usvojila u ateljeu akademske keramičarke i slikarke Sonje Bikić i nakon godinu dana rada stvoren je ujednačen ciklus od 40-ak ručno izrađenih i oslikanih skulptoralnih vaza od bijele gline i porcelana u tehnikama kamenine i porcelana, malog i srednjeg formata - dodaje ona.

GLAS: Da li biste rekli da uvijek težite istraživanju, nečemu novom i da širina ideja prevazilazi sve forme, jer umjetnost je poput igre?

STUPAREVA: Da. Svoje male “objekte” vidim kao igru, avanturu i istraživanje novih likovnih mogućnosti bez želje da ih kategorišem u neku granu umjetnosti. Nekad forma diktira intervencije, a nekad materijal ili boja. Proces stvaranja koji počinje oblikovanjem matrice i završava pečenjem jeste put pun iznenađenja i radovanja nepredvidivom.

GLAS: Šta biste mogli da nam kažete o uticaju drugih umjetnika na Vaše stvaranje i o saradnji sa umjetnicom Sonjom Bikić?

STUPAREVA: Pratim rad brojnih savremenih umjetnika, ne samo likovnih i primijenjenih umjetnika, već i darovitih dizajnera i arhitekata u regionu i u inostranstvu. Takođe, često se vraćam primjerima iz istorije umjetnosti ali nemam određene uzore. O Sonji Bikić bih mogla da napišem roman. Našu saradnju opisujem kao prijateljsko mentorstvo. Ona je nesvakidašnji primjer vatrene stvaralačke i životne energije i sa mnom je velikodušno podijelila “zanatske” tajne, pružila mi tehničku podršku i od nje imam još mnogo da učim.

GLAS: U prikazu izložbe Siniša Vidaković je izdvojio liričnost kao posebnu kategoriju Vaših radova. Kako biste Vi to opisali?

STUPAREVA: Kategoriju liričnosti bih pripisala kvalitetu sopstvenog bića i “višku” osjećajnosti koji se preliva i dominira na svakom radu.

GLAS: Nosi li svaki umjetnik svojim radom neku vrstu odgovornosti prema istoriji ili prema trenutku u kojem stvara?

STUPAREVA: Svaki umjetnik nosi sa sobom obilježje vremena u kojem stvara, a  odgovornost bih radije shvatila kao stvar ličnog izbora.

GLAS: Treba li svaka umjetnost da nosi neki ton promjena, da utiče na posmatrača ili je ljepota djela dovoljna sama po sebi i za sebe?

STUPAREVA: Kroz istoriju umjetnosti imamo i jedna i druga stremljenja, od estetike larpurlartizma preko djela angažovane umjetnosti. Umjetnost ne mora nužno da problematizuje društveno-političku stvarnost. U svom stvaranju ne opterećujem se pozicioniranjem u istorijskom, estetskom, niti bilo kojem drugom kontekstu.

GLAS: Kako biste opisali umjetničku scenu u Banjaluci i u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko godina? Šta vidite kao pozitivne, a šta kao negativne strane?

STUPAREVA: Budući da posljednjih godina nisam bila aktivna na umjetničkoj sceni i da sam zaposlena u drugačijoj branši, ne mogu sa sigurnošću govoriti o svakodnevnim problemima domaćih umjetnika. Ipak, kao nedostatak izdvojila bih neriješen status samostalnog umjetnika u Srpskoj, kao i nedostatak ateljea koji bi grad ponudio umjetnicima po uzoru na mnoge evropske gradove. Gradu nedostaje još izložbenih prostora, prije svega galerija za grafiku, uzimajući u obzir kvalitet i uspjeh domaćih grafičara. Raduje me veliki broj umjetnika koji preko društvenih mreža i platformi hrabro krče puteve i svježinom i kvalitetom djela uspijevaju da privuku pažnju međunarodne publike.

Književnost

GLAS: Bavite se književnošću i naukom o književnosti. Kako sve umjetnosti kojima se bavite spajate i postoje li veze između njih?

STUPAREVA: Za sada su to dva odvojena polja djelovanja. Ipak, kad bih pokušala da nađem sponu rekla bih da je to širok, radoznao, eksperimentalni pristup u književnosti otjelotvoren kroz interesovanje za komparatistiku i za kulturološke aspekte književnog djela, a u likovnoj umjetnosti potreba da se izađe iz jednog medija i da se kombinuju različiti likovni kodovi koji se međusobno prepliću.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.