Zdravko Knežević Knez, osnivač i urednik fanzina “Kunova”, za “Glas Srpske”: Strip je čista ljubav

Knežević, uz malu pomoć prijatelja iz udruženja “Deveta dimenzija”, od prošlog broja fanzin radi tematski, a ovaj broj posvećen je junacima iz produkcije “Boneli”. Na standardnom B5 formatu, uz dizajn Srđana Salata, čitaoci će moći da pročitaju nekoliko stripova i uživaju u ilustracijama nastalih iz pera domaćih autora.

- Svoje stripove i ilustracije za ovaj tematski broj ustupili su autori iz regiona. Ovo je tematski broj, a temu smo dogovorili Predrag Ikonić i ja. Objavili smo radove dvadeset autora koji su u svom opusu imali materijal na traženu temu - rekao je Knežević za “Glas Srpske”.

Fanzin je nastao iz njegove ideje o pokretanju Strip škole za najmlađe u Prnjavoru. Prvi broj strip fanzina “Kunova” svjetlost dana je ugledao u martu 2016. godine i on je tad bio zamišljen kao platforma za plasiranje dječjih radova sa prvi put održane školice stripa u Prnjavoru.

- Sjećam se da smo se u realizaciji šalili na račun logotipa koji je sadržavao kružić u koji se mogao upisati broj. Tad nismo vjerovali da će izaći broj 2, a eto, u narednim godinama pojavilo se sedam brojeva u kojima su objavljivani radovi djece sa prnjavorske, derventske i srbačke škole stripa i afirmisanih autora iz” Devete dimenzije” zajedno sa njima - kaže on.

Sam Zdravko je ljubav prema stripu i crtanju razvio kao dječak još sedamdesetih godina prošlog vijeka. Godinama je skupljao stripove, a kao samouk počeo je da ih crta i piše scenarije. Međutim, poslije nekoliko godina i neuspješnih pokušaja plasiranja radova te neuspjelog upisa na Likovnu akademiju razočaran odlučio je 1987. godine, pred odlazak u JNA, zauvijek da se oprosti od stripa i crtanja.

Ipak, ljubav prema crtanju bila je jača pa je nakon vojske kreirao plakate za sve vrste svečanosti, bavio se firmopisanjem i oslikavao kafiće i diskoteke, pisao vestern romane, osnovao privatnu firmu, da bi u drugoj polovini života ponovo našao izduvni ventil u stripu.

Čitanju stripa vratio se 1995. godine, potom i crtanju i učenju drugih.

- Nakon skoro osam godina od one odluke “nikad više” u moj radni prostor ponovo je ušao hamer i nastale su dvije table stripa “Kuća života” po motivima romana “Sinuhe Egipćanin”, potom sam kreirao stripove “Kapetan Grom”, “Kći snijega” “Mutanti u zemlji Krota”, “Čiča Zimonja”, “Propast”, serijal o Slovenima i brojne druge radove. Nijedan projekat nije u potpunosti završen, radio sam ih samo kad je meni trebalo opuštanje i nisam imao namjeru da ih bilo kome pokažem - kaže Knez.  

Kako se strast prema stripu vraćala, tako je i on počeo da razmišlja i o dužim serijalima po svojim scenarijima, ali zato mu je bio potreban prostor koji je stvorio u starom seoskom ambaru za žito u svom dvorištu. Ambar je okolo izgledao autentično, tako da su komšije mislile da je unutra žito, kao i u svakom drugom, ali unutrašnjost je preuređena u studio sa stolovima za crtanje, policama za kolekciju stripova, dvosjedom za odmor, gdje je Knez provodio slobodno vrijeme čitajući i crtajući stripove bez planova za objavljivanje svojih radova.

Ipak, sudbina je htjela drugačije pa se Zdravko od crtača  i kolekcionara za svoju dušu, ubrzo našao u poziciji osnivača škole crtanja, pokretača fanzina, člana udruženja ljubitelja stripa “Deveta dimenzija”, te tihog heroja svih iskrenih ljubitelja devete umjetnosti u regionu, a jedan od “krivaca” bila je i  emisija “Ognjište” iz 2005. godine, čiji je urednik i novinar Mihajlo Orlović uspio da uđe u Zdravkov studio, a snimci su nakon emitovanja odjeknuli širom Srpske i regiona.

- Kad su snimci stigli u javnost, nije prošlo mnogo vremena, a počeli su mnogi ljudi sa mnom da kontaktiraju koji su na ovaj ili onaj način bili inficirani stripom. Igrom slučaja u to vrijeme direktor Narodne biblioteke Prnjavor bio je Slaviša Blagojević, veliki ljubitelj devete umjetnosti. Za neko kratko vrijeme on me je pozvao da održimo veče stripa u biblioteci. Pošto nisam bio baš siguran kako da to izvedem stupio sam u kontakt sa Peđom Ikonićem i  Zoranom Pejićem iz “Devete dimenzije” da gostuju i tako je počela jedna divna saradnja koja i dan-danas traje - kaže on.

Nakon toga objavio je radove koji su stajali u ladicama, radio projekte poput kolekcije “Gluvo doba”.

Kako kaže, i danas gleda na strip istim očima i emocijama kao kada je prije nekih pet decenija prvi put uzeo u ruke strip.

 - Više od 45 godina, svoga života se na ovaj ili onaj način družim sa stripom. U svijet stripa sam ušao kao klinac iz zabave, kao moji vršnjaci, a ostao sam cijeli život i nikada za to vrijeme nisam ni pomislio na neku materijalnu korist od toga, a kada nekoga ili nešto volite ne mareći za korist onda je to samo čista ljubav, i ništa drugo - jasan je Knežević.

Ovaj skromni čovjek velikog talenta i dalje čita, skuplja i stvara stripove, a trenutno radi na svom strip albumu, koji nosi radni naslov “Žetva”, a koji se bavi životopisom oca Teše Petkovića, jednog od pokretača ustanka protiv Osmanlija u sjeverozapadnoj Bosni 1875. godine. Album bi trebalo da izađe sredinom godine.

Otkriće

Knežević kaže da jasno pamti trenutak kada je otkrio stripove na ljetnom raspustu nakon četvrtog razreda osnovne škole

- Na raspustu između 4. i 5. razreda osnovne škole bio sam kod tetke i u jednom starom sanduku otkrio sam blago među hrpom starih školskih knjiga i svezaka. Bili su to stripovi. Radilo se o jednom “Alanu Fordu” i “Malom Rendžeru”,  koje je neko iskidao i po jedan primjerak stripa “Fantom” na njemačkom jeziku u četvorobojnom koloru sa kartonskim koricama. Ne mogu vam opisati svoja osjećanja u tom trenutku, radilo se o ljubavi na prvi pogled i velikoj želji da pokušam nacrtati nešto slično. Osjetio sam u dubini svog bića da bih na ovaj način mogao iskazati ljudima sve ono što sam do tada želio, a nisam znao kako - kaže on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.