Završen 80. Vukov sabor

Jovanović je, otvarajući prevodilačke radionice u Muzeju jezika i pisma, istakao da Vukov sabor obilježava, ne samo istoriju Vukovog kraja, već i istoriju cijelog naroda, pri tom citirajući Vukove riječi, da ako svako radi onoliko koliko može, narod neće propasti.

"Današnje manifestacije potvrđuju da radimo i stvaramo slijedeći veliko Vukovo djelo", rekao je Jovanović, naglasivši da svijet pripada onima koji pokušavaju i budućnost onima koji imaju jasnu predstavu o njoj, a našu pripadnost svijetu i perspektivu u njemu, trasirao je Vuk Stefanović Karadžić.

Prema njegovim riječima, Vuk je tokom svog rada podnosio veliku žrtvu reformišući jezik, a time i društvo u cjelini, podstičući pamet, razmišljanje i stvaralaštvo svog naroda.

Akademik Dušan Kovačević podsjedio je u besjedi da je Vukov sabor najstarija kulturna manifestacija u Srbiji i da je od 1933. godine, otkako se obilježava, preživjela nekoliko država i državnih uređenja, kulturnih i nekulturnih politika i desetak vladara i vlada koji nisu mnogo marili za kulturu.

"Vukovo ime je od 1816. godine i pojave njegovog srpskog rječnika služilo kao povod za napade, uvrede i optužbe da je svojim narodnim govorom naopakog pravopisa izazvao kod učenog svijeta gnušenije, prezrenije i omrazrnije", rekao je Kovačević.

Podsjećajući na nesuglasice koje su postojale između Vuka i tadašnjeg srpskog vladara Miloša Obrenovića, koji je zabranjivao upotrebu Vukovog pravopisa, Kovačević je rekao da su u to isto vrijeme, vladari širom svijeta bogato plaćali svoje umjetnike da im stvore djela po kojima će ostati upamćeni.

Prema njegovim riječima, ono što je Vuk uradio od 1814. godine sa pojavom njegove pismenice i novim pravopisom, najjednostavnijim i najsavršenijim na svijetu, i narodnim jezikom, jesu najdragocjenija zavještanja i blaga srpskog naroda.

Besjednik je podsjetio da se ove godine obilježava 200 godina od rođenja Petra Petrovića Njegoša, ali da to nije imalo mnogo odjeka u javnosti, opominjući da "smo slavili tuđeg cara, umjesto vladiku srpske poezije".

Kovačević je tokom govora izrazio zabrinutost zbog sve veće migracije mladog stanovništva iz Srbije, pitajući se "ko će govoriti Vukovim jezikom kada se Srbi sretnu za 200 godina, koliko je već prošlo od pojave njegove pismenice 1814."

Riječi pozdrava i dobrodošlice gostima sabora, kojih je bilo na hiljade iz zemlje i inostranstva, uputio je gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović ističući da je Vuk Karadžić svijetu približio našu kulturu, umjetničko stvaralaštvo, istorijska zbivanja, običaje i tradiciju koji čine biće srpskog naroda.

"Pismo i jezik su moćni saveznici, putovođe i učitelji generacija koje dolaze, a Vukov put je i danas put koji vodi u život i bolju budućnost koju izgrađujemo, ne samo za nas, nego i sve narode sa kojima dijelimo podneblje, rekao je Petrović.

U umjetničkom dijelu programa premijerno je izvedena pozorišna predstava "Devetstopetnaesta-Tagedija jednog naroda" po tekstu Branislava Nušića u koprodukciji lozničkog Centra za kulturu "Vuk Karadžić", Kruševačkog pozorišta i Narodnog pozorišta iz Niša.

Na saborskom posijelu, posjetiocima su se folklornim nastupima predstavili Kulturno društvo "Brdo" iz slovenačkog grada Kranj, kao i Kulturno umjetničko društvo "Karadžić" iz Loznice.

Tokom prijepodneva, u Osnovnoj školi "Vukova spomen škola" otvorena je izložba "Naš Vukov sabor" čije su autorke, direktor CZK "Vuk Karadžić" Dajana Đedović i kustos Muzeja jezika i pisma Ana Čugurović.

Potom je u Muzeju jezika i pisma održana promocija prevodilačke radionice "Tršić 2013" posvećena dvestogodišnjici objavljivanja prve Vukove gramatike.

Organizator ovogodišnjeg 80. Vukovog sabora je Centar za kulturu "Vuk Karadžić", uz podršku Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva finansija i privrede i grada Loznice. Generalni sponzor je kompanija "Dunav osiguranje", kao i brojni prijatelji i medijski pokrovitelji manifestacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.