Zavičajna zbirka baštini kulturno-istorijsku i naučnu građu u NUBRS: Slika grada i ljudi kroz vijekove

 Kako nam je ispričala Orijana Vuković, viši bibliotekar, dokumentalista za Zavičajnu zbirku u NUBRS, riječ je o zbirci čiji je zadatak prikupljanje i baštinjenje građe koja se odnosi na određeni zavičaj. Ova zbirka u NUBRS broji oko 17.000 monografija, plus neknjižna građa i zavičajna periodika. Kako je kazala Vukovićeva za “Glas Srpske”, ova zbirka postaje jedna od najznačajnijih u bibliotekama.

- Zavičajna zbirka u NUBRS podrazumijeva područje Banjaluke. U nju  spadaju djela ljudi koji su rođeni u Banjaluci, koji tu žive, te onih koji su jedan period života proveli ovdje, ali i djela koja su štampana na teritoriji grada. U nju se ubrajaju monografije, periodika, časopisi, neknjižna građa, plakati, flajeri, pozivnice i sva produkcija vezana za Banjaluku. Zato je važno prikupljati svu tu građu jer ona daje sliku jednog doba - rekla je Vukovićeva.

Dodala je da tu spadaju i izdanja koja su objavljena u Srbiji i Hrvatskoj, ali govore o Banjaluci ili su ih pisali ljudi koji tamo žive, a rođeni su u gradu na Vrbasu. 

- Značaj ove zbirke za zajednicu, građane i mlade generacije izuzetno je važan. U proteklih tridesetak godina mnoge generacije su napustile zavičaj i izgubile ga, a veliki broj ljudi je dobio novi. Većina njih nisu dovoljno ili nisu uopšte upoznati sa istorijom novog zavičaja, umjetnicima i značajnim osobama koje su tu živjele i stvarale - kazala je Vukovićeva.

Dodala je da su migracije stanovništva nametnule novu ulogu “zavičajnim bibliotekarima”.

- Njihov rad bi trebalo da se usmjeri na upoznavanje novih stanovnika sa novim zavičajem. Neophodno je približiti im istoriju, kulturu i život zajednice kako bi se što lakše prilagodili novom društvenom životu - objasnila je ona.

Naglasila je da današnji status zavičajnih odjeljenja ne odgovara zahtjevima vremena i potrebama ljudi.

- Ove zbirke su najčešće smještene u neadekvatnim prostorima koji su nedostupni korisnicima, pa oni i ne znaju za njih - istakla je Vukovićeva.

Objasnila je da bi narodne biblioteke trebalo da naprave plan kako da zavičajni fond učine vidljivim i dostupnim korisnicima.

- U NUBRS, kao jedan od važnijih poslova, trebalo bi da bude izdvajanje kolekcije posvećene istorijskom razvoju Banjaluke. Ovo je tema koja je vrlo tražena. Publikacije posvećene istoriji grada najčešće traže srednjoškolci za prezentacije i maturske radove, kao i naučni radnici - rekla je Vukovićeva.

Istakla je da je neophodno objediniti monografije, fotografije i neknjižnu građu koja se bavi istorijskim razvojem Banjaluke, napraviti bibliografiju i olakšati posao bibliotekarima i naučnim radnicima.

- Zanimljiva ideja je izdvajanje kolekcije dječjih pisaca koji su stvarali u Banjaluci od polovine šezdesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o plodnim književnicima kao što su Stanko Rakita, Ranko Pavlović, Nasiha Kapidžić Hadžić, Ranko Risojević i drugi - ispričala je Vukovićeva.

Naglasila je da je Legat Slobodana Dragaša, prvog banjalučkog akademskog vajara, jedan od primjera posebne kolekcije koji postoji u NUBRS.

- Njegova lična biblioteka obuhvata 320 naslova iz oblasti umjetnosti, religije i erotike. Na internet stranici biblioteke moguće je pregledati bibliografiju publikacija iz Legata Slobodana Dragaša u PDF formatu - navela je ona i dodala da je na internet stranici izdvojena i

digitalizovana ostavština banjalučkog akademika Vlade Miloševića.

Digitalizacija

Vukovićeva je naglasila da je važno da se zavičajna zbirka unese u digitalni katalog, jer tako postaje dostupnija čitaocima.

- Taj posao bi trebalo uskoro da bude gotov, a zanimljivo je da sam unoseći djela u digitalni katalog naišla na knjige iz 1850. godine. Takođe, interesantna su djela iz perioda Prvog i Drugog svjetskog rata, za vrijeme banovine i Realne gimnazije - ispričala je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.