Zatvoren Treći festival mediteranskog i evropskog filma u Trebinju

Ratomir Mijanović
Zatvoren Treći festival mediteranskog i evropskog filma u Trebinju

Trebinje - Projekcijom filma "Branio sam Mladu Bosnu", scenariste i reditelja Srđana Koljevića, završen je Treći festival mediteranskog i evropskog filma u Trebinju.

Koprodukcijski filmski projekat Srbije i Republike Srpske o suđenju mladobosancima, te profesionalnoj časti i hrabrosti mladog advokata Rudolfa Cistlera, službenog branioca atentatora na Franca Ferdinanda, realizovan je prošle godine, a povodom stote godišnjice od Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata.

Nakon svečanog zatvaranja i glavne projekcije u nedjelju uveče, ljubitelji sedme umjetnosti su mogli da pogledaju i ostvarenje "Haloa - praznik kurvi" Lordana Zafranovića, a u okviru festivalskog programa posvećenog laureatima "Zlatnog platana", među kojima je od ove godine i Neda Arnerić, koja igra glavnu ulogu u filmu.

Umjetnički direktor Festivala mediteranskog i evropskog filma Peđa Milojević ocijenio je da je treće izdanje film festa u Trebinju "još jedan korak naprijed u naporima da festival prohoda" i nađe svoje mjesto među Trebinjcima. Zahvaljujući najavljenoj tehničkoj modernizaciji bioskopa Kulturnog centra, naredni, četvrti festival, kako kaže, trebalo bi da bude na znatno višem nivou.

Srđan Koljević je rekao da je film "Branio sam Mladu Bosnu" računao na uspjeh među publikom zbog uvijek privlačne forme "sudskog filma", koji pri tom o Sarajevskom atentatu priča iz drugačijeg, neuobičajenog ugla - "iz vizure branioca po službenoj dužnosti".

- Ovo je i priča o individualnoj hrabrosti Rudolfa Cistlera, koji uprkos pogibeljnim okolnostima i po cijenu da bude linčovan, odlučno brani Gavrila Principa i mladobosance. U vremenu kada manjkamo sa ljudima principijelnosti i moralne vertikale, ovakve uzorite priče su zaista inspirativne i potrebne - kaže Koljević.

Koljević ističe da je dodatni motiv za pisanje scenarija i snimanje filma bila i potreba da se povodom važnog jubileja da odgovor na "nagomilana pogrešna tumačenja i manipulacije u vezi sa Sarajevskim atentatom".

- Važno je reći da sam scenario pisao na osnovu dokumentarnih izvora, primarnog istoriografskog značaja - znači, stenograma sa suđenja, knjiga i svjedočanstava tužioca u procesu, te branioca po službenoj dužnosti Rudolfa Cistlera, kao i zapisa i sjećanja Jovanke Čubrilović i sačuvanih pisama mladobosanaca. Dakle, nisam izmišljao riječi - bio sam u prilici da likovima omogućim da govore svojim riječima i jezikom - rekao je Koljević.

Neposrednost

Uz dvadesetak ostvarenja domaće produkcije i novije mediteranske i evropske kinematografije, posebnu čar festivalu je dala neposrednost, to što je publika imala priliku da se druži s brojnim filmskim autorima.

- Svi naši gosti, uključujući i one iz inostranstva, isticali su da im se posebno sviđa taj koncept neposrednosti na festivalu, na kojem smo stalno insistirali - da filmski autori i publika mogu da se druže ne samo na projekcijama, već i da skupa piju kafu i neposredno razgovaraju - ističe Peđa Milojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana