Zašto čitanje 50 nijansi može biti opasno?
Čitanje knjige "50 nijansi - siva" može imati velike posljedice na ličnost mladih žena, pokazala je nova kontroverzna studija.
Istraživači kažu da mlade žene koje čitaju ovu knjigu imaju veće šanse od ostalih da pokažu znakove poremećaja u ishrani i imaju partnera koji ih verbalno zlostavlja.
Žene koje su pročitale sve tri knjige u seriji, u povećanom su riziku od opijanja i promiskuiteta, kažu istraživači.
Stručnjaci Univerziteta u Mičigenu, koji su sproveli ovu studiju, kažu da je moguće da "knjige predstavljaju okidač za takvo ponašanje".
"Svi znamo kakvi se rizici povezuju sa vezama u kojima vlada nasilan odnos, baš kao što je slučaj sa vezom koju ostvaruje glavni lik knjige, Anastasija", kaže Ejmi Bonomi, vođa studije.
Iako studija ne pravi razliku između toga da li su žene pokazivale takve oblike ponašanja i prije čitanja knjiga, ili samo poslije, to ne znači da knjiga nije opasna.
"Žene koje već imaju poremećaje ishrane, mogu samo učvrstiti negativne odnose prema svom tijelu i pogoršati svoje zdravlje nakon čitanja knjige", smatra Bonomi.
Studija koja je objavljena u Žurnalu ženskog zdravlja prva je koja je ispitivala vezu između zdravstvenih problema i djela u kojima se opisuje nasilje nad ženama.
Ranija istraživanja dokazala su da su nasilni televizijski programi povezani s nasiljem u stvarnom životu i asocijalnim ponašanjem.
Istraživači su proučavali više od 650 žena starosti između 18 godina i 24 godine, što se smatra ključnim životnim dobom za istraživanje sopstvene seksualnosti.
U poređenju sa učesnicama koje nisu čitale knjigu, one koje su pročitale prvi dio "50 nijansi", imale su 25 odsto veće šanse da su u vezi s muškarcem koji viče na njih ili ih psuje; 34 odsto da imaju partnera koji ih je proganjao, a više od 75 odsto da gladuju ili isprobavaju nezdrave dijete.
One koje su pročitale sve tri knjige imale su 65 odsto veće šanse da se opijaju i 63 odsto veće šanse da budu promiskuitetne.
Ipak, Bonomi kaže da ne sugeriše da bi knjiga trebalo da bude zabranjena, niti da ženama treba braniti da je čitaju.
Ona, međutim, ističe da žene treba da shvate koji su faktori rizika time što ostaju u nasilnoj vezi.
Ona kaže da bi roditelji i prosvjetari trebalo da se angažuju kako bi vodili konstruktivne razgovore s decom o seksualnosti, predstavama o sopstvenom tijelu i rodnom identitetu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
