Vladimir Đukanović, kustos etnolog Muzeja RS: Ornamenti kriju tajne poruke
Banjaluka - Drevni drveni predmeti iz daleke srpske istorije koje su ljudi koristili u svakodnevnom životu ukrašavani su ornamentima. Svaki od njih ima svoju priču i otkriva davno zapisane tajne.
Te tajne ovih dana otkriva kustos etnolog iz Muzeja Republike Srpske Vladimir Đukanović. Ornamenti se nalaze na predmetima koje već godinama čuvaju depoi Muzeja RS, odnosno zbirke Etnološkog odjeljenja.
- Najzanimljiviji predmeti na kojima se nalaze najživopisniji ornamenti su preslice, ploske, tasići, vodijeri, čobanske čaše, prakljače i drvene stolice i stolovi. Moje istraživanje će biti fokusirano samo na svakodnevne upotrebne predmete - otkrio je Đukanović za “Glas Srpske”.
Kako je istakao, do sada se mnogo pisalo o samim predmetima, pravljene su izložbe, ali niko se nije bavio ornamentima koji ukrašavaju te predmete.
- U Muzeju RS je ogromna zbirka od preko 200 drvenih predmeta koji imaju ornamente. Cilj mi je da istražim svaki predmet, pregledam ornamente i da ih, na neki način, smjestim u vremenski period kojem pripadaju - kaže Đukanović.
Počeće, naravno, od praistorijskih, preko slovenskih, do hrišćanskih ornamenata.
- Svaki od njih priča određenu priču, kada gledamo razvoj ornamentike. Istakao bih da me najviše fasciniraju upravo one ispričane na preslicama, koje su stare i po 150 godina. Kada gledamo iz ugla čovjeka koji ih je rezbario, on najvjerovatnije nije znao šta rezbari, nego je ornamente naslijedio, odnosno prenosili su se sa koljena na koljeno - priča Đukanović.
Naglašava da mu je upravo cilj da svakom ornamentu da značenje i kaže njihovu priču.
- Na primjer, kada su u pitanju hrišćanski ornamenti na preslicama, možemo da prepoznamo da se neki dijelovi poklapaju za izgledom ikonostasa u crkvi, ili izgledom same crkve, u zavisnosti od toga da li je riječ o lopatastoj, kopljastoj, pršljenastoj ili rašljastoj preslici. A ornamenti su, naravno, urađeni uvijek na vrhu preslice - pojašnjava Đukanović.
Naglašava da je na samom početku svog istraživanja koje će nastaviti na temeljima ranijeg, u okviru kojeg je otkriveno 35 praistorijskih simbola. Svaki od njih ima svoju prikrivenu simboliku koja asocira na motive iz svakodnevnog života.
- Najčešće se javlja simbol sunca, odnosno ornament sunčevog kola, koje označava buđenje proljeća, stvaranje novog života, a koje je u slovenskoj kulturi označavalo određeno božanstvo. Taj simbol, prikazan na različite načine, i danas možemo da sretnemo i na kućama i na crkvama brvnarama, te nadgrobnim spomenicima - priča Đukanović.
Nakon istraživanja, koje će trajati oko dvije godine, Đukanović planira da izda obimnu monografiju posvećenu tajnama ornamenata i pričama koje će oni ispričati.
Sloveni
- Kada su se Sloveni, koji su došli iz šumskih krajeva, od 5. do 7. vijeka naselili na Balkan, sa sobom su donijeli kult drveta. Osnovno božanstvo je bio Perun, bog hrast, tako da je sve bilo podređeno upravo drvetu i gradnji od drveta. Tako su svoja vjerovanja i kulturu prenijeli i na ornamente. Moj cilj je da ispričam njihovu priču, odnosno da kroz tajne ornamenata približim kakvim su oni to životom živjeli - rekao je Vladimir Đukanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
