Vladari pisane riječi na jednom mjestu
Novi Sad - U sadašnjim prilikama, dok su književnost i pisci skrajnuti u nečitanje, a izdavači knjiga u raznim nevoljama, nije lako ostvariti jedinstven poduhvat koji je prije sedam godina pokrenut u Izdavačkom centru Matice srpske.
Riječ je o antologijskoj ediciji "Deset vekova srpske književnosti" u kojoj će, u prvoj seriji, biti objavljeno 120 knjiga.
- Prema kriterijumima i uređivačkim načelima, štampanim u svakoj knjizi sa popisom odabranih naslova, u drugoj seriji će biti pisci dvadesetog i našeg veka koji nisu u prvoj seriji, književni istoričari, kritičari i esejisti, sa hrestomatijama manje zastupljenih žanrova (putopisi, memoari, pisma) - podsjetio je pokretač edicije i glavni urednik akademik Miro Vuksanović.
Upravo je objavljeno sedmo kolo u deset knjiga, a ukupno 72 knjige, na tridesetak hiljada prostranih i sitnoslovnih stranica.
- Svako kolo antologijske edicije "Deset vekova srpske književnosti" čine odabrane knjige pisaca koje nisu u hronološkom nizu. Tako se ilustruje celovit izdavački zahvat, a na kraju svih knjiga su osnovni podaci o objavljenim i planiranim tomovima - istakao je Vuksanović.
U istoj knjizi sedmog kola su gotovo zaboravljeni pisci Gerasim Zelić sa "Žitijem" pisanim u manastiru Krupa 1817, Vikentije Rakić sa spevovima i besjedama i Sava Mrkalj, pjesnik, pisac "Sala debeloga jera" i Vukov prethodnik.
- Priređivači su Borivoj Čalić i Isidora Popović, koja je pronašla nepoznate Rakićeve stihove. Pisac Milisav Savić, koji je doktorirao na ustaničkoj prozi, u istom tomu je uz "Memoare" prote Mateje Nenadovića odabrao nepravedno zaturena sećanja Nićifora Ninkovića, prvorednog svedoka o Karađorđevom ustanku i Miloševoj vladavini. Stihove u pesmama i dramama, istorijske odsjaje u prozi, prepisku s Vukom, Njegošem i drugim savremenicima, iz obilatog dela Sime Milutinovića Sarajlije izabrao je Dušan Ivanić - priča Vuksanović.
Knjiga Jaše Ignjatovića, s predgovorom Snežane Milosavljević Milić, ima dva romana ("Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja"), pripovijetke, dio memoara i "pogled na knjižestvo".
- Posle Branka, Zmaja i Laze Kostića štampana je antologija stihova i pripovedaka Đure Jakšića, sa dramom "Jelisaveta kneginja crnogorska", uz izbor Duška Pevulje i iz pisama i Đurinih sećanja. Tako se osam pisaca iz 19. veka, koji su uspešno vladali svim žanrovima, našlo na istom mestu - dodaje Vuksanović.
Iz književnosti dvadesetog vijeka petorica pisaca u sedmom kolu imaju svoje antologijske knjige.
- Momčilo Nastasijević sa "Lirskim krugovima", "Magnovenjima", dramom, esejima, tamnovilajetskim i varoškim "hronikama" u Biljani Mičić ima novog i pouzdanog tumača - ističe Vuksanović.
Predgovor o Miodragu Bulatoviću napisao je Matija Bećković, s pesmom "Koji je ono, majko?", a Vuksanović je u istim koricama sastavio pripovijetke, dva romana ("Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu") i kratke odlomke iz četiri nedavno objavljene studije o Bulatoviću.
- Iz zamašnog opusa Živojina Pavlovića, koji se iskazao kao čovek sa nekoliko jednakih darova, Bojan Jović je priredio venac pripovedaka, roman "Zid smrti, oglede o lepom i ružnom" i "Monolog nad mumijama". Bojana Stojanović Pantović uspešno je uravnotežila intelektualnost višeg reda u poeziji, drami i esejima Jovana Hristića. Poeziju, eseje i kritike Branka Miljkovića, u novom rasporedu, po tematskim ciklusima, primernim načinom dao je Radivoje Mikić - kazao je akademik.
Knjige sedmog kola u milenijumskoj ediciji srpske književnosti štampane su čisto, na toniranom papiru, u tvrdom povezu sa zlatotiskom. Sve knjige su priređene po naučnim mjerilima, koja su prilagođena svima, od učenika do najučenijih.
Čitanje nije u modi
- Očigledno je da čitanje najboljih pisaca nije u modi i da školska lektira ima simbolično značenje. Istina je da književnost čuva jezik i da je jezik u osnovi svake nacionalne kulture. Naš sadašnji odnos prema srpskoj književnosti najvišeg ranga ne stvara nikakve uslove za radost i napredovanje. Naprotiv, reč će nam biti sve više nejasna, a rečenica sve više besmislena. Možda ćemo umesto razgovora početi da se tupo gledamo - naglasio je Miro Vuksanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.