Virdžinije Vulf - Tragična književnica oštrog pera
Banjaluka - Djela jedne od najuticajnijih engleskih književnica dvadesetog vijeka Virdžinije Vulf i danas privlače veliku pažnju zaljubljenika u pisanu riječ, a njen život interesantan je i umjetnicima.
Knjige Vulfove su obavezna literatura na svjetskim, ali i srpskim studijama književnosti, a ona je bila jedan od ključnih autora narativnog modernizma i osnivač feminističke književne kritike.
Intelektualac svog vremena, prvi roman "The vodžage out" objavila je 1915, a ovo djelo postavilo je neke od njenih dominantnih tema i vidova izražavanja. Važno mjesto u svojima knjigama posvetila je ženskoj psihi. Međutim, sa književnim prvencima kod Vulfove su se javili i prvi snažniji nervni slomovi i duboki psihički raskoli, koji su je pratili do kraja života, odnosno do samoubistva.
Poslije još dva romana "Noć i dan" (1919) i "Jakovljeva soba" (1922), Vulfova je napisala velika ostvarenja koja su obilježila književni modernizam. Među njima su romani "Gospođa Dalovej", "Svetionik", "Talasi", kao i zbirke eseja i književnih kritika "Svoj vlastiti prostor" i "Tri gvineje". O kvalitetu njenog stvaralačkog opusa govori i činjenica da je uvrštena na listu 35 najboljih anglosaksonskih romana. Književne bisere u aprilu ove godine birao je britanski "Dejli telegraf", a iz stvaralaštva Virdžinije Vulf izdvojena je "Gospođa Dalovej".
Književnica, koja se 28. marta 1941. bacila u rijeku na istoku Engleske, i danas interesuje brojne umjetnike koji žele da široj javnosti približe njen život kroz pisanje biografija ili portreta. Najbolji u tome je bio njen bratanac Kventin Bel (1910-1996), čije se djelo u dva toma pojavilo 1972. Ipak, niko do 2012. nije bio dovoljno hrabar da život Vulfove pretoči u strip. Španska izdavačka kuća "Impedimenta" objavila je stripovanu biografiju ove umjetnice, koja se prije dvije godine pojavila u tamošnjim knjižarama.
Virdžinijinu životnu priču ispričala je francuski urednik, pisac, prevodilac i književni kritičar Mišel Gazije, a ilustracije je uradio Bernar Čikolini. Da bi se bolje upoznali sa materijom, oni su pročitali sve knjige, eseje i pisma koje je književnica razmjenjivala sa drugim članovima "Blumzburi" grupe (okupljala je sloj britanske inteligencije).
Mišel Gazije izjavila je da je pričanje života Virdžinije Vulf u formi stripa bio veliki izazov u koji je "strastveno uskočila". Podsjetila je da je književnica zbog gubitka majke, a zatim i polusestre u periodu između 13. i 15. godine doživjela nekoliko nervnih slomova, ali je uspjela da se oporavi i nastavi školovanje. Međutim, smrt oca 1904. dovela je do novog sloma, pa je jedno vrijeme bila smještena u bolnicu. Neki su smatrali da je pored očeve smrti na Virdžinijino psihičko stanje uticala i činjenica da su nju i sestru Vanesu u adolescenciji seksualno zlostavljala polubraća.
Prema riječima urednika izdanja Enrikea Redela, Virdžinija je bila žena radikalnih ideja i istinski majstor jezika, koji se može uporediti sa nekolicinom autora, poput irskog književnika Džejmsa Džojsa ili engleskog pjesnika Tomasa Eliota.
- Bila je najbolja engleska spisateljica 20. vijeka i vrlo fascinantna osoba: sklona napadima ludila i samoubistvu s jedne strane, a s druge strane genije koji vrlo dobro prikazuje žensku psihu - objasnio je Redele.
Ostalo je zapamćeno da je Vulfova po uzoru na svoju sestru, slikarku Vanesu Bel, pisala stojeći, što je označeno kao čudna simbolika. Ona je cijeli život koračala s mukom i jedva uspijevala da ostane na nogama. Često se psihički potpuno slamala i posrtala, da bi na kraju odlučila, bukvalno i bez ikakve metafore, da potone. Iako duševno krhka, pisala je stoički, u položaju sasvim neprirodnom i neudobnom za takvu radnju.
Godine 1912. udala za Leonarda Vulfa, a zajedno su osnovali izdavačku kuću "Hogarth pres". Kada je 1922. započela ljubavnu vezu sa književnicom Vitom Sakvil-Vest, taj odnos odvijao se uz Leonardovo znanje i blagoslov. Njen fantastični roman "Orlando" o junaku koji ne želi da ostari, već živi kroz epohe mijenjajući muški i ženski oblik, posvećen je Viti i dijelom je inspirisan njenim životom.
Lik, djelo i način života ove kontroverzne književnice privukao je i reditelja Stivena Daldrija koji je 2002. godine snimio film "Sati". Glavne uloge tumače Nikol Kidman, Džulijana Mur, Meril Strip i Ed Haris. Kako Virdžinija nije bila posebno lijepa žena, Kidmanovoj su tokom snimanja stavljali plastični nos da bi je poružnili.
Iako u prvim sedmicama prikazivanja "Sati" nisu imali veliku gledanost, film je kasnije stekao popularnost, zahvaljujući pozitivnim kritikama, kao i mnogobrojnim nagradama koje su stigle u januaru i februaru 2003. godine.
Pismo
- Osjećam da ponovo ludim. Ovog puta se neću oporaviti. Čujem glasove u glavi i ne mogu da se koncentrišem. Zato činim ono što mislim da je najbolje. Ne vjerujem da bi dvoje ljudi moglo da bude srećnije od tebe i mene prije ove užasne bolesti. Ne mogu više da se borim. Znam da ti smetam, da bi bez mene mogao da radiš. A znaćeš i ti - napisala je Virdžinija Vulf suprugu u oproštajnom pismu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
