Veliki rat intrigira čitaoce

Potvrdili su ovo i u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske ističući da su dvije knjige uvijek na čitanju, "Veliki rat" Aleksandra Gatalice, kao i "Sarajevo 1914" Vladimira Dedijera.

Gatalica je za ovaj roman prošle godine dobio NIN-ovu nagradu i priznanje "Meša Selimović". Djelo, koje obuhvata period Prvog svjetskog rata nastajalo je više godina, a pisac je vješto utkao sudbine 78 junaka, među kojima su generali, operski pjevači, vojnici, špijuni.

- U ratu su svi jednaki, svi su prevareni. Nema dobrih i poštenih ratova, nema poštenih oblika ratovanja. Svi su ratovi velika nesreća za sve zaraćene zemlje - rekao je Gatalica ranije za naš list.

Oni koji su čitali djela Vladimira Dedijera, kažu da je neobičan pisac i čovjek izražene lične tragike. Inspiraciju u njegovoj knjizi "Sarajevo 2014" pronašla je i reditelj Ana Đorđević koja je koristila podatke iz ovog djela postavljajući  na scenu Narodnog pozorišta RS predstavu "Četrnaesta" posvećenu Sarajevskom atentatu.

- Među najčitanijim knjigama ove tematike su čuveni roman "Vreme smrti" cijenjenog Dobrice Ćosića, "Knjiga o Milutinu" Danka Popovića, kao i "Srpska trilogija" Stevana Jakoviljevića - rekla je bibliotekar Aleksandra Rendić Rendićeva.

Jednom prilikom komentarišući Ćosićevo djelo, dramski pisac Dušan Kovačević rekao je da: "Ova knjiga-spomenik će ostati kao trajno sećanje na Vreme smrti, najtačniji naziv za Veliki rat, godine umiranja, nestajanja našeg naroda, pod senkom krsta koja nas i danas skriva od Vremena života".

Danko Popović je u "Knjizi o Milutinu" primijenio postupak koji se u književnosti već upotrebljavao i koji se jednostavno može nazvati inverzijom. Umjesto da čitaocima omogući da gledaju na svijet šumadijskog ratara i solunskog ratnika, on iz svog svijeta gleda na dobar dio srpske novije istorije.

U "Srpskoj trilogiji" Stevan Jakoviljević kroz lične doživljaje i priče svojih saboraca opisuje tok rata od samih početaka, preko povlačenja kroz Albaniju pa do konačne pobjede. Najveća vrijednost ove knjige je u njenoj potpunoj autentičnosti i opisu događaja koji su se zaista desili, i to iz očiju običnog vojnika.

Veselin Masleša

- Među pet-šest knjiga koje su zaista tražene, čitaoci često uzimaju i knjigu Banjalučanina Veselina Masleše "Mlada Bosna". Raspravu o "Mladoj Bosni" Masleša je napisao 1940. godine, dok se skrivao od progona policije - podsjetila je Aleksandra Rendić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.