Umjetnost ne prašta kopije
Banjaluka - Nedostatak kreativnosti, ali i djelimična neupućenost u svjetske trendove odražavaju se na kvalitet domaće umjetničke scene.
Mišljenje je ovo stvaralaca iz Republike Srpske koji djeluju u različitim oblastima umjetnosti.
- Mogu slobodno da kažem da su naši ljudi inertni i genetski lenji. Često se dešava da domaći stvaraoci samo prelistaju strane časopise za umjetnost, bukvalno iskopiraju dela i izlažu ih u našim galerijama pripisujući sebi zasluge - istakao je akademski slikar Nikola Grull.
Podsjetio je i na aktuelan problem nedostatka galerijskog prostora.
- Bivša zgrada Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS mogla bi da postane galerija, kao i jedna od "raspadnutih" zgrada u krugu "Čajavca". Nažalost, mi smo sada metastazirali što se tiče bolesti zvane lenjost. Niko ne razmišlja o budućim generacijama - kazao je Grull.
Filmski reditelj Zoran Galić osvrnuo se na stanje u sedmoj umjetnosti.
- Identifikacija je lakša ukoliko je trend geografski definisan, pa grupa autora gradi nešto poput "novog rumunskog talasa". Kod nas ne postoji kinematografija u organizovanom smislu i zbog toga nemamo trend koji bismo prihvatili kao "svoj" - rekao je Galić.
Portparol Udruženja muzičkih umjetnika RS i klarinetista Aleksandar Jovanović ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju muzičari.
- UMURS sam osnovao sa dvoje kolega, jer smo shvatili da ćemo tako moći i da pišemo projekte, ali i apliciramo za novac kojim bismo oživjeli koncertnu scenu u RS - podsjetio je Jovanović.
Smatra da nadležni često površno gledaju na nastupe muzičara.
- Oni koji odlučuju o raspodjeli novca za kulturu ne mogu da uđu ni u mesnicu bez novčanika, pa zašto onda od nas očekuju da radimo bez nadoknade - kaže Jovanović.
Glumica Dragana Marić, koja je jedan od osnivača Gradskog pozorišta "Jazavac", smatra da ima dovoljno domaćih glumaca sa autentičnim pečatom.
- Odličan primjer za to je "Nevid" teatar i glumac Dejan Andrić. On je svojim radom pokazao da ono što želi, može da ostvari i prikaže, bilo gdje i bilo kada - rekla je Marićeva.
Kao lični primjer profesionalne nadogradnje navela je rad na predstavi "PostMuškiStres".
- Riječ je o komadu koji dokazuje da postoji šansa za sve, samo je bitno znati šta želiš i u tome biti uporan i dosljedan. Trud se na kraju uvijek isplati - kaže Marićeva.
Reditelji
- Kod nas, kao i u svijetu, postoje dvije vrste reditelja. Oni koji ne propuštaju da pogledaju filmove, prvenstveno u okviru selekcija velikih festivala i oni koji to ne rade, već svoje ideje i rediteljski pristup zasnivaju na drugim izvorima. Oba pristupa su legitimna i mogu da nas dovedu do odličnih ostvarenja - kaže Zoran Galić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
