U potrazi za snom i Sarajevo 1914 vratili ratna sjećanja
Sarajevo - Dokumentarni film reditelja i producenta Mladena Mitrovića "U potrazi za snom" imao je svjetsku premijeru u utorak uveče u okviru zvanične selekcije ovogodišnjeg "Sarajevo film festivala".
Dan ranije, u ponedjeljak, Ujedinjene nacije organizovale su promociju filma u Sarajevu, što je izuzetna čast za srpski film. Kuriozitet predstavlja i podrška UNESCO-a ovom filmu.
Film "U potrazi za snom" realizovala je producentska kuća "Fabrika snova" iz Beograda u saradnji sa bh. i hrvatskim koproducentima - "Balkan art centar" iz Sarajeva i "Faktum" iz Zagreba, uz podršku Filmskog centra Srbije i Ministarstva kulture Republike Srbije.
Film je sniman više od pet godina na četiri kontinenta, u 12 država (BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Rusija, Švedska, Tunis, Turska, Irak, Meksiko i SAD).
Priča počinje za vrijeme cunamija u Tokiju kada reditelj Mladen Mitrović stupa u kontakt sa kompozitorkom muzike za svoj prvi igrani film "Haustorče" (1987) Jadrankom Stojaković. Ubrzo poslije toga odlazi na proslavu mature u svoj rodni grad Sarajevo, u kome će sasvim slučajno sresti jednog od jedanaest nekadašnjih glumaca iz svog filma.
Potreba da prekine svoju dvadesetogodišnju samoizolaciju i želja da sazna šta se tokom i poslije rata desilo sa nekadašnjim dječacima iz njegovog filma - Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, učenicima iz škole "Bratstvo i jedinstvo", pokreće Mitrovića na put dug 50.000 kilometara tokom koga će ih sve pronaći i dovesti "kući" - u haustor u kome su se igrali kao djeca, prvi put zapalili cigaretu "na štipaljku" i maštali o svijetu odraslih, koji ih je kasnije vodio sve dalje od velikih želja i dječijih snova.
U vrijeme kada se i dalje broje porazi i računa ko je koliko i šta izgubio u ratu na prostorima bivše Jugoslavije, autobiografska dokumentarna odiseja Mladena Mitrovića u gledaocu, koji je, svojom voljom ili ne, dio kompleksne regionalne istorije i geografije, budi ono što mu niko i nikada ne može oduzeti - snove i sjećanja. To je upravo glavni element kolektivne katarze kroz koju prolaze reditelj i akteri filma.
Na "Sarajevo film festivalu" prikazan je i dugometražni dokumentarni film banjalučkog reditelja Gorana Dujakovića "Sarajevo 1914", koji je rađen u produkciji "Feniks art" iz Banjaluke, a prikazan je u selekciji "BH film".
Sagovornici u filmu su akademik iz Sarajeva Muhamed Filipović, publicista iz Zagreba Miljenko Jergović, istoričar iz Banjaluke Željko Vujadinović i drugi, a u filmu je korišćen materijal iz Arhiva Jugoslovenske kinoteke u Beogradu.
Film je nastao u okviru projekta "Izučavanjem istorije do pomirenja" finansiranog od Evropske unije, a nosilac projekta je Narodna i univerzitetska biblioteka RS iz Banjaluke. Partner na projektu je ACED - Agencija za saradnju, edukaciju i razvoj iz Banjaluke.
U filmu se, pored bogatog dokumentarnog sadržaja, kroz razgovore sa sagovornicima iz različitih uglova dobija uvid u okolnosti u kojima je došlo do Sarajevskog atentata kao i o događajima koji slijede i aktivistima "Mlade Bosne". Sagovornici u filmu daju i osvrt na taj važan istorijski događaj iz današnje perspektive.
Osim Dujakovića koji potpisuje scenario i režiju, ekipu filma sačinjavaju Predrag Solomun (montaža), Draško Gajić (kamera), David Mastikosa (muzika), Midhat Paravlić (narator), Aleksandar Svitić (asistent snimatelja) i Svjetlana Marković (koordinator projekta ispred ACED-a).
Anja Kavić
U sklopu projekcije "BH studentski", danas će od 16.45 časova biti, između ostalih, prikazan i film Banjalučanke Anje Kavić "Bez riječi".
- Osnovnu komunikaciju u društvu danas je preuzela tehnologija. Svakim danom postajemo sve više introvertni, svijet više nije onakav kakav izgleda, ljudi glume i ne žele da iskazuju svoja osjećanja. Ne žele da razgovaraju. Komunikacija među ljudima dobila je jednu potpuno novu, ali pogrešnu dimenziju - stoji u opisu filma Anje Kavić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
