U Hašanima uskoro učionica na otvorenom

Srna
Foto: SRNA

KRUPA NA UNI- Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković najavila je danas da će u Hašanima, rodnom mjestu književnika Branka Ćopića, uskoro biti realizovan projekat učionice na otvorenom.

Đakovićeva, koja je danas prisustvovala manifestaciji "Ćopićevim stazama djetinjstva", rekla je da je 80.000 KM obezbijedilo Ministarstvo kulture i informisanja Srbije.

"Učenici iz Republike Srpske, ali i Srbije i okruženja, imaće mogućnost da na drugačiji način u književnikovom rodnom mjestu dožive likove o kojima je Ćopić pisao i koje smo kroz njegova djela upoznali", izjavila je ona.

Đakovićeva je navela da gotovo da ne postoji pisac koji je toliko volio svoj rodni kraj i o njemu toliko pisao kao Ćopić o svojim Hašanima.

"Izuzetno smo ponosni što smo sredstvima Vlade Republike Srpske obnovili rodnu kuću našeg omiljenog pisca iz djetinjstva kao dio projekta `Revitalizacija rodnog mjesta Branka Ćopića`. Obnovom kuće i uređenjem dvorišta završene su dvije faze projekta, a uskoro će početi i treća, koju realizujemo sa Ministarstvom kulture i informisanja Srbije", rekla je Đakovićeva.

Ona je istakla da je završen idejni i glavni projekat za treću fazu projekta učionice na otvorenom.

Načelnik opštine Mladen Kljajić rekao je da su institucije Republike Srpske pomogle obnovu rodne kuće Branka Ćopića i spomen-škole, te izgradnju mlina djeda Triše.

"Zoning planom je predviđeno povezivanje ovih cjelina, što će dopinijeti da zažive Hašani, ali i opština Krupa na Uni", naveo je Kljajić.

Kod rodne kuće Branka Ćopića u Hašanima danas su na život i djelo velikog srpskog pisca podsjetili glumac Srećko Marčeta i učenici Osnovne škole "Branko Ćopić".

Na bistu kod spomen-škole položen je vijenac.

Manifestcija "Ćopićevim stazama djetinjstva" obilježava se na Miholjdan, krsnu slavu Ćopića.

Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a 26. marta 1984. godine izvršio je samoubistvo skočivši sa mosta na Savi u Beogradu.

Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine dobio je Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

Njegova antologijska zbirka pripovjedaka "Bašta sljezove boje" osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo".

Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana