U Beogradu otvorena izložba Vedrine i sjete Branka Ćopića

Izložbu organizuju Biblioteka grada Beograda i Univerzitetska i narodna biblioteka Republike Srpske, kao dio projekta "Vedrine i sjete Branka Ćopića" koji su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Srbije i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.

Izložbu, koja dokumentarno prati književno djelo pisca i njegovu životnu sudbinu koja je imala tragični kraj, otvorili su akademik Miro Vuksanović i direktor Narodne univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljiljana Petrović Zečić.

Vuksanović je izjavio novinarima da je ova izložba prilika da se podsjeti da je Branko Ćopić ličio na svoje junake i bio "ljudina golubjeg srca", da je bio na strani istine i pravde, čovjek vedrine, ali da nije bio samo veliki pisac, nego i velika opomena svima koji se bave književnošću.

"Ali, ono što se dogodilo, na opšte iznenađenje je da je upravo takav čovek, u vremenu kada je delovao i zadužio 50-ak generacija kao najčitaniji pisac svog doba, na onu obalu otišao preko mosta", rekao je Vuksanović, aludirajući na to kako je pisac skokom sa "Brankovog mosta" u Beogradu okončao život.

Zečićeva je podsjetila da su Narodna univerzitetska biblioteka Repiblike Srpske i Biblioteka grada Beograda prije pola godine potpisale protokol o saradnji i da je odlučeno da se zajedno radi izložba povodom 100 godina od rođenja Branka Ćopića.

Ona je navela da su bibliotekari Srpske i grada Beograda zajedno istraživali i podsjetila da je ovakva izložba već postavljena u Banjaluci, te da će biti produžena do 10. oktobra zbog velike zainteresovanosti.

Prednost ovih zajedničkih projekata je u tome što biblioteci Srpske nudi obilje građe, koju nije u stanju sama da prikupi, a svaki zajednički projekat sa institucijama Srbije dobija veliku pažnju javnosti.

Ona je rekla da biblioteka u Banjaluci radi po ugledu na Narodnu biblioteku Srbije, u istom su sistemu i koriste ista "bibliotečka oružja" i da su u narednom periodu u izgledu već neki drugi zajednički projekti.

Izložbu predstavlja građa preuzeta uglavnom iz Arhiva Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/, gdje se voljom pisca čuva i cjelokupna njegova ostavština.

Izložen je izbor rukopisa, prepiski, pozivnica za svečanosti i manifestacije, plakata književnih večeri i pozorišnih predstava, nagrada, odlikovanja, novinskih članaka i fotografija iz privatnih albuma porodice Ćopić.

Na 35 plakata dokumentom i fotografijom predstavljeni su djetinjstvo Branka Ćopića, njegovo odrastanje i školovanje u Bihaću i Banjaluci, studije u Beogradu i počeci književne karijere, odlazak u partizane u Drugom svjetskom ratu, posljeratni period, rad u uredništvu časopisa "Pionir", saradnja u časopisu "Jež".

Predstavljen je i period objavljivanja "Jeretičke priče", koja označava početak Ćopićevog sukoba sa Savezom komunista i vrhom tadašnje jugoslovenske vlasti, izbor za redovnog člana SANU, kao i proslava 60 godina života i 40 godina stvaranja, koja je organizovana 1975. godine.

Poseban segment izložbe predstavlja objavljivanje romana i zbirki priča, redosljedom kojim ih je u brojnim intervjuima propratio sam pisac: "Prolom", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", slučaj "Gluvi Barut" i "Odumiranje međeda", "Ne tuguj Bronzana stražo", roman i serija "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje", "Delije na Bihaću".

Na šest plakata, uz portrete pisca, posebno su dati izvodi iz intervjua u kojima je govorio o svom pripovjedačkom postupku, pogledu na literaturu i svoje književne uzore, o pripadnosti svom narodu i zavičaju za koji je bio neraskidivo vezan najtananijim nitima.

O Ćopiću su govorili i direktor Biblioteke grada Beograda Jasmina Ninkov, kao i autor izložbe Olga Krasić Marjanović.

Izložba će u Beogradu biti otvorena do 6. oktobra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.