U Beogradu otvoren Krajiški likovni salon

Srna
U Beogradu otvoren Krajiški likovni salon

Beograd - Krajiški likovni salon, jedina kulturna manifestacija koja je preživjela hrvatsku akciju "Oluja", večeras je otvorena u Galeriji Muzeja željeznica Srbije u Beogradu.

Izložba se održava 30. put od kada je osnovana, a 17. u izbjeglištvu. Njeni organizatori su Udruženje Srba iz Hrvatske, Srpsko kulturno društvo "Zora" Knin-Beograd zajedno sa Zavičajnim klubom "Kninska krajina" i Udruženjem Srba iz Hrvatske "Nikola Tesla" iz Kragujevca.


Ove godine manifestacija će, osim u Beogradu, biti održana i u Kragujevcu, Pančevu, Novom Sadu, a organizatori se nadaju da će uspjeti da je organizuju i u Republici Srpskoj, odnosno u Bijeljini, Prijedoru i Banjaluci.

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir je rekao Srni da je na izložbi zastupljeno više od sto umjetnika, a da su svi radovi prožeti temama zavičaja.

Budimir je podsjetio da je sve počelo početkom osamdesetih godina prošlog vijeka na Kninskoj tvrđavi, kada je organizovan Kninski likovni salon, a do 1995. godine održano je 13 salona.

"Taj 13-ti salon je bio koban, radovi su ostali na Kninskoj tvrđavi, a Srbi gotovo potpuno izbjegli u Republiku Srpsku i Srbiju", naveo je Budimir.

On je dodao da je Kninski salon obnovljen pod nazivom Krajiški likovni salon, tako da na njemu izlažu umjetnici ne samo sa prostora bivše Republike Srpske Krajine, Hrvatske, Republike Srpske, već i umjetnici Udruženja likovnih umjetnika Srbije.

Predsjednik Srpskog kulturnog društva "Zora" Nikola Cerovac je rekao da su na izložbi predstavljeni radovi i profesionalaca i tek svršenih akademaca sa prostora Republike Srpske, Republike Srpske Krajine i iz Srbije.

Prva nagrada salona "Boris Markoš Mingo" za likovno stvaralaštvo mladih ove godine dodijeljena je Mihaeli Vujnović za rad iz serije "Priđi bliže". Ova nagrada dodjeljuje se kao znak sjećanja na mladog umjetnika, koji je poginuo braneći Krajinu 1991. godine.

Dobitnik plakete Umjetničkog bratstva manastira Krka, kao druge nagrade, je jeromonah Serafim /Gligić/ iz manastira Dobrun.

Ideje i stavove više od 100 autora iskazalo je najraznovrsnijim materijalima i tehnikama, od klasičnih poput mermera, mozaika ili ulja, grafike do digitalne fotografije.

Glavne odlike Krajiškog likovnog salona čini veliki broj radova, širok spektar tema i likovnih pristupa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana