Tito koristio umjetnost za propagandu, ali bio i mecena

Srna
Tito koristio umjetnost za propagandu, ali bio i mecena

Banjaluka - Industrijski pejzaži iz likovne zbirke Josipa Broza Tita, koje je često poklanjao, ali i dobijao, pokazuju da je bivši predsjednik SFRJ umjetnost koristio kao jako propagandno oružje, ali i da je bio veliki mecena stvaralaca socrealističkog pravca, rečeno je večeras u Banjaluci na predavanju u okviru izložbe "Umjetnost i vlast: pejzaži iz zbirke Josipa Broza Tita".

Autor izložbe Ana Panić rekla je da se pejzažima u Titovoj zbirci prikazivala šarolikost Jugoslavije, ali i njena ujedinjenost u različitostima.

Panićeva, koja je kustos Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu, kaže da je za postavku izložbe odabrano 46 slika i 10 grafika iz Titove zbirke, na kojima su prikazane brojne fabrike i motivi socrealističkog perioda.

"Pokušali smo da motive sa izložbe stavimo u novi kontekst, odnosno da vidimo koliko je socijalističko industrijsko nasleđe danas polazište za savremene umetnike, jer znamo da su te fabrike sada uglavnom napuštene i da to socijalističko nasleđe nije dobro vrednovano", rekla je Panićeva u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra prosvjete i kulture Milica Kotur rekla je da kulturno nasljeđe ne poznaje granice, ali da određeni mikro-prostori imaju svoju kulturnu specifiku, koja i jeste ono što treba prikazati na manifestaciji "Dani evropske baštine", koja se obilježava u okviru aktuelne izložbe "Umjetnost i vlast: pejzaži iz zbirke Josipa Broza Tita".

"Svaka zemlja prikazuje svoje kulturno nasljeđe i putem te raznolikosti dobijamo bogatstvo evropske kulture", rekla je Koturova.

Direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Sarita Vujković rekla je da se na ovaj način može pokazati kako industrijska baština može biti iskorištena u kontekstu istorije umjetnosti i da je ovo nasljeđe socrealizma na određen način zaboravljeno ili zanemareno.

"Sa druge strane, osim ideologije, ono predstavlja i važan humani aspekt prikaza prosperiteta društva koje napreduje", rekla je Vujkovićeva.

Ona je istakla dobru saradnju Muzeja savremene umjetnosti sa Muzejom istorije Jugoslavije, koji je zadnjih godina značajno modernizovao koncepciju svog rada i izlagački program.

"Ova izložba je na neki način bila odličan šlagvort da se uključimo u obilježavanje Dana evropske baštine koje obilježavamo prvi put, ali smatramo da je izuzetno važno da kažemo da je jugoslovensko nasljeđe - nasljeđe svih nas i da je važno nasljeđe Evrope", rekla je Vujkovićeva.

Direktor Muzeja istorije Jugoslavije Neda Knežević rekla je da ova ustanova, koja nastavlja tradiciju Muzeja "25. maj" i Muzeja revolucije danas predstavlja jednu od najposjećenijih kulturnih ustanova u Srbiji, sa više od 110.000 posjetilaca godišnje.

"Nastojimo da integrišemo jednakost i različitosti u svim aspektima svoga rada, a naš fond broji više od 75.000 predmeta", rekla je Kneževićeva.

"Dani evropske baštine" obilježeni su u okviru aktuelne izložbe "Umjetnost i vlast: pejzaži iz zbirke Josipa Broza Tita", a ovogodišnja tema manifestacije je "Industrijsko i tehničko nasljeđe".

Nakon izlaganja autorskog tumačenja, prikazan je i kratak film o Memorijalnom centru "Josip Broz Tito" autora Ištvana Bodžonija, koji ujedno govori i o nastanku Muzeja istorije Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana