Tajana Dedić Starović, umjetnica: Sređene žene u okovima društvenih normi

Kroz seriju video-autoportreta, umjetnica je prošla zahvate i tretmane koji su svakodnevna rutina većine žena. Radovi prikazuju beskonačnost ciklusa u kojima se ove aktivnosti obavljaju, a Tajana Dedić Starović izložbom “Mamasita” postavlja bitna pitanja, kao što je “Zašto žene pristaju na toliko bola i trošenja vremena i novca zarad ljepote?”. Jedno od tih pitanja je i “Šta ćemo sa predrasudama koje društvo ima prema ženama koje sve rade za svoju ljepotu?”. Na izložbi ćete moći pogledati videa na kojima umjetnica farba kosu, skida dlake, kako zateže stomak, te stavlja hijaluron u usne.

O svemu tome razgovarali smo sa Tajanom Dedić Starović, koja je za “Glas Srpske” istakla da je naziv izložbe “Mamasita” zapravo inačica iz pop kulture u kojoj se ustalio naziv mamasita za zgodne žene koje se sređuju, za one kojima je stalo do izgleda i koje su samosvjesnije po tom pitanju.

- S druge strane, rečenica koja objašnjava naziv postavke je i “Skliznuo si u moj DM i rekao si mi da sam prava mamasita”. To je realna priča, jer se muškarci tako znaju javiti ženama. To mi je bila inspiracija za naziv - objasnila je ona.

Kako je kazala, ovom izložbom je probala da prikaže svakodnevicu većine žena.

- Procesi sređivanja su deo našeg života, ali i kulture, pa i bontona. Kroz razgovor sa mnogim ženama shvatila sam da ako nisu sređene, to je nekulturno u određenim grupama ljudi i institucijama. To je jedan aspekt, a drugi aspekt je osuda koju mi kao društvo imamo prema ženama koje se sređuju. Ako vidimo ženu koja je zategnuta i sređena, često se desi da nemamo najbolje  mišljenje, o njoj što je potpuno suludo - kazala je ona.

Naglasila je da je ovu izložbu radila iz pozicije nekog ko niti se pretjerano šminka, niti radi većinu stvari koje je predstavila.

- Zato sam se izložila, da sebe postavim u ulogu te osobe i da vidim koji su to procesi razmišljanja. Shvatila sam da žene to ne rade zbog muškaraca. Većina ih to radi zbog sebe i zbog prihvaćenosti u društvu - rekla je ona.

Istakla je da s druge strane imamo problem što društvo to ne prihvata, i što nas opterećuje “šta će ko reći”. Razgovarajući o tom obaziranju na komentare ljudi iz okoline, dotakle smo se i pitanja jesu li žene nakon svih tih sređivanja srećne i zadovoljne.

- U pozadini svih tih tretmana je uvek neka vrsta nesigurnosti, a pitanje je da li je ona proizvedena iz nekog ličnog momenta ili pritiska okoline. Nije to nužno ni loše, jer svi mi imamo neke nesigurnosti. Samo je pitanje da li dozvoljavamo da se to iskazuje na loš način ili ćemo to maskirati ovim stvarima - kazala je ona.

Dodala je da vjeruje da postoje osobe koje su srećne i ispunjene ako potreba za ovim tipom uređivanja dolazi iznutra, dok  s druge strane postoje osobe koje nisu srećne, a neprestano prolaze kroz te procese samo da bi zadovoljile neke potrebe koje ne mogu na drugi način.

- Volela bih da skrenem pažnju da se određeni video-radovi na postavci ciklično ponavljaju jer svi ovi procesi nisu jednokratni - rekla je ona.

Prema njenim riječima, cilj ovog rada je bio dokumentovanje i prikazivanje s potpuno neutralne tačke, a kako je kazala, posmatrač će da zaključi šta je poenta.

Izložba “Mamasita” je otvorena do 28. oktobra u Galeriji “Vagon”.

Perspektiva

Tajana Dedić Starović je istakla da joj je drago što se Isidora Branković usudila da pokrene Galeriju “Vagon”.

- Uspela je u Banjaluci da izgura ono što smo pokušavali ranije. Ova galerija je ono što je Banjaluci falilo, jer osim Muzeja savremene umjetnosti RS i Muzeja RS, nemamo nijednu galeriju u kojoj bi mogla da budu predstavljena alternativnija dela. Ovde je glavni problem nedostupnost zvaničnih institucija alternativnim umetnicima - rekla je ona.

Naglasila je da Banjaluka ima mnogo da ponudi, ali je riječ o zatvorenoj sredini, te da Galerija “Vagon” u tom smislu predstavlja perspektivu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.