Strateški ciljevi razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022. postavljeni bez osluškivanja potreba publike

Aleksandra Glišić
Strateški ciljevi razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022. postavljeni bez osluškivanja potreba publike

Banjaluka - Nacrt strategije razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022. ukazuje na nedostatke koji su prisutni na domaćoj umjetničkoj sceni, a među osnovnima ciljevima strategije je popularizovanje kulturne baštine.

Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt na sjednici održanoj 30. marta, a cilj strategije narednih pet godina je stvaranje uslova za nesmetan rad i razvijanje, kako umjetnosti tako i samih umjetnika koji je stvaraju, kao i aktivno učešće u razvoju publike, neodvojivog, integralnog dijela sociokulturnog lanca.

- Ovo je nasušni akt koji je trebalo da bude donesen prije 20 godina i samo povremeno inoviran. Pravili smo strategiju bez realnih ili čvrstih parametara šta je to potrebno društvu i zajednici. Nismo uradili nijednu analizu kakve su kulturne potrebe stanovnika Republike Srpske. Na osnovu toga mogli smo nešto da kreiramo - smatra direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske Nenad Novaković.

Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović-Zečić nacrt ocjenjuje kao veoma dobar.

- Za mene je pozitivno to što su postavljeni realni ciljevi koji su usmjereni na podizanje nivoa samih institucija kulture i kulture uopšte. Vrlo smo svjesni vremena u kojem se nalazimo i nije se išlo sa nekim megalomanskim planovima, konkretno kada je riječ o bibliotečkoj djelatnosti. Usmjerili smo se na ono što je najvažnije, a to je u bibliotečkoj djelatnosti izgradnja jedinstvenog bibliotečko-informacionog sistema - ističe Petrović-Zečić.

Nema, dodaje, bibliotekarstva ako ne postoji dobar bibliotečko-informacioni sistem.

- Druga stvar je da se uradi plan digitalizacije u Republici Srpskoj - materijalne baštine i pisane građe. U svijetu se mnogo otišlo u tom pravcu, a mi smo vrlo malo uradili. U narednom periodu, tj. tokom četiri godine, možemo vrlo kvalitetno da se usmjerimo na ovu oblast - ukazuje Petrović-Zečić.

Prema njenim riječima, uz male korekcije ovaj nacrt zaslužuje vrlo visoku ocjenu.

I direktor Muzeja Republike Srpske Miladin Savić naglašava značaj Nacrta strategije razvoja kulture Republike Srpske za narednih pet godina.

- Svaka ozbiljna država ili entitet planski i strateški pristupa razvoju kulture, odnosno njenim pravcima i ciljevima. Strateško planiranje kulture do 2022. godine u Republici Srpskoj omogućiće nam i strateški pristup radu svih kulturnih institucija u Republici Srpskoj. Jedna od najznačajnijih kulturnih institucija RS je Muzej RS, koji je dao i svoj doprinos u pisanju ovog nacrta - kaže Savić.

Dodaje da će se Muzej RS do 2022. godine najviše bazirati na digitalizaciju muzejske građe, što smatra osnovom rada u muzejskoj djelatnosti u 21. vijeku.

- Značajno je i osmišljavanje novih interaktivnih metoda u odnosu muzeji - publika. Organizovaćemo okrugli sto na kojem će se okupiti najznačajniji muzejski pedagozi, da bi razgovarali o novim pristupima muzeja prema publici - rekao je Savić.

Reditelj Aleksandar Pejaković smatra da Nacrt strategije ima i nedostatke.

- Nacrt strategije mi izgleda kao jedan solidan master rad na temu kulturnog potencijala u Republici Srpskoj. I tu se vidi temeljan pristup u nabrajanju djelokruga rada institucija. O strategiji se piše samo u završnom dijelu. Biće interesantno vidjeti za koga će taj dio biti obavezujući ili ko će ga ozbiljno razmatrati. U njemu ne vidim prostora za stvaralaštvo lijepih umjetnosti i jačanje krovnih udruženja, bilo po vertikali ili poprečno, što je svuda u svijetu osnovna klasifikacija - kazao je Pejaković.

On u osnivanjima savjeta ne vidi prostor za jačanje kulture.

- A nama je potrebno da budu stvoreni uslovi za stvaralaštvo, a ne sastančenje stručnjaka. Naravno, bilo kakva strategija je bolje od one koje nema, ali kao i u prethodnim slučajevima, za mene je ovo mrtvo slovo na papiru - kategoričan je Pejaković.

Ciljevi

Strateški ciljevi zasnovani su na jasnoj procjeni aktuelnog, postojećeg stanja u oblasti kulture i umjetnosti, odnosno kulturnog nasljeđa, savremenog stvaralaštva i umjetničke produkcije. Prateći usvojenu metodologiju strategije, svaki od njih za svoju uspješnu realizaciju zahtijeva odgovarajuće posebne ciljeve, te strategije djelovanja i zadatke na osnovu kojih se može doći do ostvarenja zacrtanih ciljeva koji glase:

1: Uspostavljanje sistema transparentne kulturne politike

2: Visok stepen umjetničke produkcije i profesionalizacija

3: Kulturna pismenost (medijska, pozorišna, filmska...) u zajednici - aktivna publika

4: Internacionalizacija i prisustvo na međunarodnoj sceni

5: Decentralizacija

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana