Stihovi na tragu Ive Andrića

Nakon toga u luku Ćuprije na Drini, koji je na suvom, recitatori srednje škole, predvođeni profesorom Dijanom Inđić, govorili su recital "Andrić u Višegradu i o Višegradu" u kome su izabrane misli iz piščevih djela koji se odnose na grad njegovog djetinjstva.

- Andrić je volio svoj grad, često mu se vraćao, pisao o njemu, slušao priče starih ljudi i tu pričanu priču prenosio u svoja djela -  rekla je Inđićeva.

Ovogodišnja manifestacija, koja se održava do 7. juna, obiluje bogatim kulturno-umjetničkim programom, a Višegrad će ovih dana biti domaćim eminentnim i uglednim ljudima iz kulturnog života Srpske i Srbije.

Prvog dana "Višegradske staze" u Domu kulture otvorena je i izložba dokumenta "Jezik i pismenost" iz Narodne biblioteke u Kragujevcu. Izložbu je otvorio njen autor Violeta Jovičinac-Petrović koja je naglasila da je riječ o rukopisnoj građi  srednjovjekovne Srbije.

Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Jelena Novaković istakla je u čuvenoj "Besjedi o Andriću", je rekla da je on bio strastveni čitalac koga je zanimala cjelokupna svjetska literatura i poznavalac više stranih jezika, što mu je omogućavalo da čita djela stranih autora.

"U beležnicama je zapisao misli drugih književnika koje su mu se činile istinitim", rekla je Novakovićeva i dodala da je lektira za njega bila prilika za susrete sa različitim piscima u kojima je često pronalazio svoje srodnike.

Ona je naglasila da je Andrić bio poliglota i čitao je na francuskom, njemačkom, italijanskom i latinskom jeziku tako da je književna djela imao pred sobom u originalu.

- O tome svedoče njegove beležnice u kojima je zapisivao pored svojih razmišljanja i misli drugih autora među kojima značajno mjesto zauzimaju francuski posebno moralisti Montenj, Paskal, La Brijer, Didro, Žuber, Monterlam i Margaret Jursenar - rekla je Novakovićeva.

Ona je navela da je Andrić čitao i razmišljao i o djelima njemačkog pisca Getea, zatim italijanskog Leopardija i portugalskog Kamoinšia.

- Kod svih njih Andrić je nalazio i izraz sopstvene vizije sveta i sopstveno shvatanje čoveka - dodala je Novakovićeva i naglasila da je ta vizija bila prožeta, kako kaže, "bolnom svešću melanholika" ali i velikom ljubavi prema životu.

Novakovićeva je pojasnila da je po Andrićevom shvatanju život vrijedan da se proživi takav kakav nam je dat, uprkos svim nedaćama i nesavršenostima.

Mudrost i vrijednost pripovijedanja Ive Andrića od neprocjenjivog su značaja, a njegova djela u kojima je pričao o prošlosti, ljudima i sudbinama sa našeg tla postala su temelj našeg sazrijevanja i formiranja ličnosti, izjavio je sinoć u Višegradu ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević.
Malešević je na svečanom otvaranju manifestacije "Višegradska staza" rekao da se o vrijednosti i kvalitetu Andrićevog djela ne treba puno govoriti, jer djelo govori samo za sebe, i to na više od trideset svjetskih jezika.

"Pored velikog broja manifestacija sa kojima su se ovi značajni datumi obilježavali u Republici Srpskoj, a u kojima su učestvovale brojne institucije i organizacije, te kulturni, javni i naučni radnici, otpočela je realizacija velikog projekta Andrićgrada koji je dokazao ne samo opravdano ulaganje, nego je prevazišao sva očekivanja", rekao je Malešević.

On je dodao da bi stazu trebalo ucrtati na mape svih karata da bi dobronamjerni putnici što lakše stigli do naroda koji širi ruke svakome i da bi ga što bolje upoznali.



Predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Slobodan Savić rekao je da "Višegradska staza" postaje lijepa tradicija u okviru koje se okupljaji brojni stvaraoci kulture koji doprinose ovoj manifestaciji.

Načelnik opštine Višegrad Slaviša Mišković rekao je da je "Višegradska staza" staza kojom svake godine dolaze nove ideje i pisane riječi, "gdje se pokušava oživjeti Andrić i njegovo djelo".

"Ova staza je most između prošlih i generacija koje dolaze i koje će, nadam se, donijeti još nekog nobelovca, a mi smo dužni da gradimo nove mostove i otvaramo vrata novim umovima", istakao je Mišković.
 

"Višegradska staza" održava se od  5. do 7. juna u organizaciji Doma kulture, SPKD "Prosvjeta", a pokrovitelji su joj Ministarstvo prosvjete i kulture RS i opština Višegrad.

Biblioteke

U okviru "Višegradske staze" održani su i Devetnaesti susreti bibliotekara RS, a dodijeljene su i nagrade najboljima. Predsjednik Društva bibliotekara RS Stojka Mijatović rekla je da je najveća nagrada u bibliotekarstvu u Srpskoj "Đorđe Pejanović" za najbolju biblioteku u ovoj godini pripadne Narodnoj biblioteci "Ćirilo i Metodije" iz Prijedora. Za najbolje bibliotekare proglašeni su Radmila Velimir iz Dervente i Biljana Pajić iz Milića. Titulu najboljeg menadžera u bibliotekama RS ove godine ponijela je Ozrenka Đurić Radulović iz Han Pijeska.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.