Stari zanati čuvari tradicije
Banjaluka - Ambijent u kojem su radili stari majstori stvarajući svojim umijećem, uz pomoć specijalno dizajniranih alata, mnoštvo proizvoda, dočaran je u rekonstruisanoj stalnoj izložbenoj postavci "Stari zanati" Muzeja Republike Srpske u Banjaluci.
Ukupno sedam zanata, koje je na osnovu višegodišnjeg istraživanja na prostoru cijele RS uradio muzejski savjetnik i etnolog Vladimir Đukanović, predstavljeno je javnosti na izložbi koja je otvorena u četvrtak uveče u Muzeju RS.
Brojnim posjetiocima ove kulturne institucije, pored ove, prikazane su još dvije izložbene postavke koje je priredila muzejski savjetnik Danijela Đukanović, a riječ je o dijelovima izložbi "Zmijanjski vez" i "Kićenje".
Kada je riječ o "Starim zanatima", Đukanović je ukazao da mnogi zanati izumiru te da je na ovaj način želio da od zaborava sačuva grnčarski, kačarski, kazandžijski, kujundžijski, kovački, opančarski i ćurčijski zanat.
- Ono što se može zaključiti iz ove postavke, nekadašnji majstori su na veoma primitivnim alatima izrađivali skoro pa umjetnička djela, a to se naročito vidi na nakitu - kazao je Đukanović.
Napomenuo je da je pored starih zanata, u stalnoj postavci prikazana i drvorezbarija. U tom dijelu postavke pokazao je kako je obični seljak, čoban, dok čuva ovce rezbario drvo i pravio svakodnevne upotrebne predmete koji imaju određenu umjetničku vrijednost.
Etnolog Danijela Đukanović, autor "Zmijanjskog veza" i "Kićenja", rekla je da postavka čini karakteristične originalne eksponate zmijanjskog veza - nematerijalnog kulturnog dobra uvrštenog na listu svjetske baštine UNESKO, koji se prenosi sa generacije na generaciju.
- Ovom postavkom željeli smo da pokažemo kako zmijanjski vez, uz eksponate izložbe "Kićenje" na kojoj su predstavljene pregače, nakit i druge rukotvorine, danas žive na svojevrstan moderan način, odnosno predstavili smo ih kao jedan vid preplitanja tradicionalnog i modernog - istakla je Đukanovićeva.
Ove postavke, koje su dio programa obilježavanja Dana grada Banjaluka, otvorio je gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović.
- Svi posjetioci, kao i naši gosti iz prijateljskih gradova, imaju priliku da prođu kroz istoriju našeg kraja, da vide kako se nekada radilo, kako su ljudi živjeli na ovim prostorima i šta su stvarali - rekao je Gavranović.
Otvaranju je prisustvovala i delegacija Kumanova sa Maksimom Dimitrijevskim na čelu, kao i veliki broj uglednih ličnosti iz javnog i kulturnog života Banjaluke i Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
