Srpski pisci nemaju književne agente
Banjaluka - Književni agenti postali su nezaobilazni na svjetskom tržištu, dok su na domaćem nebu rijetke ptice.
Dok strani pisci ne mogu da zamisle objavljivanje knjige bez agenta, koji će im pronaći izdavača, predstaviti njihovo djelo i naći put do pisaca, čitalaca i izdavača na drugim jezičkim prostorima, mnogi domaći pisci se ponašaju kao književni agenti.
- U naše vreme značaj i uticaj izgubili su književna kritika i nagrade, a izuzetno je porastao značaj književnih agenata i marketinga. To nedvosmisleno znači da tržišni potencijal nekog dela postaje važniji argument od njegove vrednosti ili bezvrednosti - rekao je pisac i urednik beogradske izdavačke kuće "Arhipelag" Gojko Božović.
Pisac Dragan Velikić, koji je objavio niz čitanih, nagrađivanih i prevođenih djela, smatra da je priča o agentima "naduvana".
- Sve to tako lepo zvuči. Naime, sam agent ne znači baš ništa, ako nije ime od formata, a do takvog agenta se ne dolazi, jer on sam dođe do autora za koga proceni da je značajan. Takvog agenta ne plaćate unapred, već on uzima procenat kada proda knjigu izdavaču - rekao je Velikić.
On je, kazao je, književnog agenta imao samo u Njemačkoj, a to je bila Petra Egers.
- Ona je zaslužna što sam sve svoje romane objavio kod najvećih izdavača u Nemačkoj. U drugim zemljama izdavači su direktno dolazili do mene, mimo posrednika - ispričao je Velikić.
Božović smatra da je interesovanje književnih agenata i njihovih agencija najčešće usmjereno na djela pisana na jezicima koji se govore u brojnim zemljama.
- Logika je vrlo jasna i nedvosmisleno tržišna: na tzv. velike jezike prevodi se tradicionalno malo, na tzv. male jezike prevodi se mnogo, vrlo često i bez ikakve selekcije - kazao je on.
Književnik iz Banjaluke Aleksandra Čvorović je naglasila da je u svijetu velikih izdavača i visokih tiraža rad književnih agenata neophodan.
- Oni su spona koja sve povezuje. Zadatak pisca je samo da napiše dobru knjigu. On ne mora da troši vrijeme i energiju na obijanje pragova, traženje sredstava i izdavača, na osmišljavanje samoreklame... - kazala je Čvorovićeva.
Objasnila je da pisac mora biti fleksibilan, opipati čitalačko bilo i ponuditi nešto što će proći kod agenta, izdavača i čitaoca.
- Mnogo autora i rukopisa bude odbijeno, neki čak i desetine puta. Teško da bi kod nas agenti mogli dobro da zarade, jer nemamo izdavače sa velikim tiražima i dobrim honorarima. Nedostaje nam i jako tržište, kao i čitaoci-kupci - zaključila je Čvorovićeva.
Ideja
- Cjelokupna ideja o književnim agentima kod nas teško može da zaživi, a i te kako bi pomogla život piscima. Doprinijela bi osavremenjavanju naše književnosti i boljem praćenju svjetskih tokova i ukusa, jer ono što mi ne ponudimo čitaocu prevede se i uveže izvana - kazala je Aleksandra Čvorović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
