Šon Gordon Marfi objavljuje svoj strip o Zorou: Novi život prvog maskiranog heroja

Branislav Predojević
Šon Gordon Marfi objavljuje svoj strip o Zorou: Novi život prvog maskiranog heroja

LOS ANĐELES - Čuveni američki strip-umjetnik Šon Gordon Marfi, najavio je strip o maskiranom heroju Zorou, ali u novoj, modernijoj verziji, koja će čuvati duh izvornog junaka.

Marfi je sam najavio projekat, otkrivajući da je lično licencirao prava i da će naslov objaviti samostalno. Podijelio je brojne skice i trenutni naslov albuma “Zoro: Čovjek mrtvih”, takođe je podijelio i prvu naslovnicu na kojoj se vidi žena koja vozi automobil, što sugeriše da će se Marfijev Zoro odvijati u modernom vremenu.

- Počinjem koncept umjetnosti za svoju sljedeću knjigu, koja se trenutno zove “Zoro: Čovjek mrtvih”, sam sam licencirao prava, tako da će biti objavljena pod mojom novom etiketom - rekao je Marfi.

Popularni umjetnik čuven po svojim radovima “Pank rok Isus”, “Duhovi Tokija”, “Betmen Bijeli vitez” i brojnim drugim stripovima, nikad nije krio svoju fascinaciju čuvenim junakom i dugo je najavljivao projekat inspirisan maskiranim mačevaocem.

Zoroa je 1919. godine stvorio Džonston Mekali u romanu “Kapistranova kletva”, kao jednog od najranijih primjera izmišljenog maskiranog osvetnika sa dvostrukim identitetom i preteču američke fikcije o superherojima. Priča je smještena u Pueblo u Los Anđelesu, a Zoro je hrabri maskirani mačevalac koji brani obične ljude Kalifornije od tiranskih zvaničnika i drugih zlikovaca. Nosi crni ogrtač, sombrero i masku za oči, a vjerni pratilac mu je konj Tornado. Zoro, što na španskom znači lisica, je tajni identitet Don Dijega de la Vege, mladića koji je jedini sin Don Alejandra de la Vege, najbogatijeg zemljoposjednika u Kaliforniji, dok je Dijegova majka mrtva. On živi u ogromnoj hacijendi, koja sadrži niz tajnih prolaza i tunela, koji vode do tajne pećine koja služi kao sjedište njegovih operacija i kao Tornadovo skrovište.

Da bi odvratio sumnju u svoj identitet Dijego skriva svoje borbene sposobnosti, pretvarajući se da je kukavica i nesposobnjaković.

Uspjeh filmske adaptacije “Znak Zoroa” iz 1920. s Daglasom Ferbanksom i Noa Berijem u glavnim ulogama, koja je predstavila popularni Zoro kostim, uvjerio je Mekalija da napiše još Zoro priča, a lik je predstavljen u ukupno pet romana i 57 kratkih priča, od kojih je posljednja objavljena posthumno 1959. godine, godinu dana nakon njegove smrti. “Kapistranova kletva” na kraju je prodata u više od 50 miliona primjeraka, postavši jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena. Lik se takođe pojavljuje u više od 50 filmova od SAD preko Španije do Turske i u deset televizijskih serija, od kojih je najpoznatija “Diznijeva” produkcija “Zoro” 1957 - 1959. sa Gajem Vilijamsom u glavnoj ulozi te dvije posljednje adaptacije sa Antonijom Banderasom u glavnoj roli.

Ostali mediji u kojima se pojavljuje Zoro uključuju priče drugih autora, audio/radio drame, scenske produkcije, video-igre i brojne stripove. U devetoj umjetnosti Zoro se pojavio 1948. godine u seriji “Hit komiks”, da bi potom brojni izdavači od “Diznija” do francuskog “Dargoa” izdavali priče o njemu. Čuveni scenarista Mat Vagner je uradio seriju od 20 vrlo hvaljenih Zoro priča za kuću “Dinamit” (2008-10), dok je isti izdavač 2015. godine izbacio krosover strip “Zoro/Đango”, baziran na junaku filma Kventina Tarantina.

Najavljeni Marfijev projekat mogao bi da ponudi nove avanture dostojne jednog od prvih maskiranih heroja pop kulture, iako bi moglo biti nezgodno što je njegov zaštitni znak potpis slovom Z pomoću mača, što u ovom momentu nije baš popularno na zapadu.

Tužbe

Prava na Zoroa su dugo bila sporno pitanje. Pošto je stvoren 1919. godine, lik bi do sada trebalo da bude u javnom vlasništvu.

Ipak kompanija pod nazivom “Zoro produkcija ink” tvrdila je da kontroliše autorska prava i zaštitni znak Zoroa širom svijeta, nakon što je originalni autor Mekali dodijelio svoja prava Mičelu Gercu 1949, koji je umro 1961. godine, a sve što je posjedovao je prebačeno na njegovu djecu, koja su stvorila pomenutu kompaniju i od tada su primarni entitet za licenciranje lika. Sudovi u Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji utvrdili su da su najraniji Mekalijevi romani i filmovi do sada postali javno vlasništvo, ali mnoge druge Mekalijeve knjige nisu, što je propraćeno brojnim tužbama i suđenjima u vezi sa autorskim pravima.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana