Snaga Petra Kočića zapisana u djelima

Njegov životni put i sve ono što je ostavio iza sebe značajan je koliko za srpsku kulturu i obrazovanje, toliko za srpski narod uopšte.

Na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih podstrekača srpskog narodnog ponosa i propovjednika društvene pravde. On je od onih u nizu srpskih pisaca i intelektualaca kojima je ropstvo i pravdanje prava na slobodu odnosilo glavninu snaga.

Napisao je tri zbirke pripovjedaka, među kojima su "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" (pozorišni komad) i "Sudanija" (dijalog). Po njegovom scenariju 1988. godine snimljen je i film "Jazavac pred sudom".

Kočić se oduševljava jednostavnošću srpskog narodnog jezika i narodnim životom. On postaje pjesnik krajiških pejzaža i krajiškog života, slikar modrih planina i tamnih starih šuma, pjesnik seoskog zdravlja, primitivne snage "kršnih djevojaka i žestokih mladića". Moćan dah prirode i krepkog, prirodnog i primitivnog života osjeća se u svim njegovim pripovijetkama. Kao i Stanković i Ćipiko, tako i on ljubav shvata kao vrhovni nagon, neodoljiv i koban ujedno.

Velika popularnost ovog srpskog književnika vezana je za njegov borbeni srpski nacionalizam i veliku ljubav prema srpskom krajiškom kmetu. U svojim pripovijetkama i naročito u političko-socijalnim satirama on postaje propovjednik slobode i društvene pravde, zaštitnik ubogog srpskog seljaka.

U liku Davida Štrpca iz "Jazavca pred sudom" snažno je psihološki uobličio tip lukavog i prituljenog srpskog bosanskog seljaka, koga vara i pljačka tuđinska vlast i domaći zelenaši. Ta dramatizovana satira doživjela je trinaest izdanja i u doba poslije aneksione krize bila najpopularniji spis srpske književnosti. "Sudanija" je njegova poznija satira, iz doba sumraka njegovog talenta, ali "Jazavac pred sudom" nije samo politička satira lokalnog značaja, već ima dublji socijalni smjer i prelazi granice vremena i prostora u kome je smještena radnja priče.

Kako bi bila ukazana čast Petru Kočiću, njegov lik bio je glavni motiv na licu serije novčanica dinara Republike Srpske koje su izdate 1993. godine. Njegov lik bio je i glavni motiv na licu serije novčanica od 100 konvertibilnih maraka koje su izdate 1998. godine. Nagrade "Kočićevo pero" i "Kočićeva knjiga" svake godine dodjeljuje "Zadužbina Petar Kočić, Banjaluka - Beograd". Pored toga, u Republici Srpskoj se svakog avgusta održava kulturna manifestacija "Kočićev zbor".

Ovaj 29. jun bio je zlatni dan za srpsku književnu scenu, jer baš na današnji dan rođen je i akademik Vasko Popa, jedan od najpoznatijih pjesnika na srpskom jeziku. On je jedan od najprevođenijih jugoslovenskih pjesnika, a i sam je prevodio sa francuskog jezika. Pojava Vaska Pope u poslijeratnoj srpskoj poeziji označava snažan preokret u odnosu na poetsko stvaralaštvo njegovih savremenika. Pjesnički izraz Vaska Pope je naklonjen aforizmu, poslovici, eliptičan je i jezgrovit. Jezik Vaska Pope je sažet i lapidaran. On piše kratke stihove bez rime i interpunkcije koji su bliski matrici srpske narodne poezije.

Za života je objavio osam knjiga poezije: "Kora", "Nepoči polje", "Sporedno nebo", "Uspavana zemlja", "Vučja so", "Kuća nasred druma", "Živo meso" i "Rez". Njemu u čast ustanovljena je nagrada "Vasko Popa".

Zvijezde su ovaj dan pogledale i svjetsku književnu scenu, pa je na današnji dan rođen i tvorac čuvenog "Malog princa" Antoan de Sent Egziperi. Već od djetinjstva je pokazivao sklonosti ka pisanju, a želio je da bude i pilot. Godine 1921. postao je pilot u Strazburu, a 1923. godine imao je avionsku nesreću u Buržeu. Dvije godine poslije nesreće upoznao se sa poznatim piscima, među kojima je bio i Andre Žid, koji su podržali njegove literarne sposobnosti. Ubrzo objavljuje i svoje prvo delo "Avijatičar". Pisac je mnogih članaka, priča i romana među kojima su najpoznatiji: "Pravac jug", "Noćni let" "Zemlja ljudi", "Ratni pilot", "Smisao života", "Citadela".

*******

"Bože moj, čudne ljepote u vašeg cara! (austrijskog). Bože moj, bože, ala vi usrećiste našu zemlju! Svijet se lijepo umrtvio od nekakva dobra, i miline, pa jedva diše! Svak veseo, zadovoljan, svak pjeva, samo se pjesna niđe ne čuje. Jedini sam ja nezadovoljan, jadan i čemeran."

Petar Kočić, "Jazavac pred sudom"

Očiju tvojih da nije

Ne bi bilo neba

U malom našem stanu.

Vasko Popa, stihovi iz pjesme "Očiju tvojih da nije"

Čovjek je usamljen i među ljudima.

Uobraženi ljudi uvijek čuju samo pohvale.

Čovjeku nikad nije po volji, ma gdje bio.

Odrasli su zaista čudni.

Samo djeca znaju šta traže.

Antoan de Sent Egziperi, citati iz "Malog princa"

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.