Slavna Verdijeva opera prvi put izvedena prije 170 godina: “Rigoleto” nadjačao igre sudbine

G.S.
Slavna Verdijeva opera prvi put izvedena prije 170 godina: “Rigoleto” nadjačao igre sudbine

Prokletstvo i zavođenje u priči o razvratnom vladaru, koje je slavni italijanski kompozitor Đuzepe Verdi dočarao operom “Rigoleto”, ostavlja bez daha publiku širom svijeta već 170 godina.

Prvo izvođenje, prema mnogim mišljenjima najsavršenije opere, 11. marta 1851. u Veneciji proteklo je u znaku trijumfa, pa su se njene arije pjevušile ulicama već narednog jutra i nikada nisu utihnule.

- Ne vjerujem da ću ikada napisati nešto ljepše od “Rigoleta” - govorio je Verdi.

“Rigoleto” je opera u tri čina nastala prema drami Viktora Igoa “Kralj se zabavlja”. Drama je bila zabranjena nakon prvog izvođenja jer se smatralo da tekst vrijeđa kralja. Verdi je u ovoj operi uspio ono što uspijeva samo najvećima - da spoji tragično i komično u Šekspirovom stilu. Ovim djelom Verdi je istakao bogatstvo melodije, kroz koju je dočarao kombinaciju njene zavodljivosti sa melodijama koje donose duševni bol i borbu. Đuzepe Verdi je rođen 1813. u okolini Buseta, a umro je 27. januara 1901. godine u Milanu, kada je cijela Italija plakala kao jedno. Na ulice je izašlo oko 300.000 ljudi, a više od 800 pjevača bilo je u masovnom horu u čast ovog genijalca.

Talenat prema muzici pokazao je još od malih nogu, a orgulje je naučio da svira već sa osam godina, te postao orguljaš u lokalnoj crkvi. Međutim, kao dijete siromašnog gostioničara, nije imao novca za redovno obrazovanje, pa je muziku počeo izučavati kod seoskog učitelja. Trgovac i ljubitelj muzike Antonio Bareci uzeo ga je pod svoje i pomogao mu da ode u Milano. Impresivnog mladića je zamolio da njegovoj kćerki Margeriti drži časove klavira. Tokom časova mladi se zaljubljuju i odlučuju stati na “ludi kamen”.

San za komponovanjem Verdija je odveo u Milano, gdje je postavio svoju prvu operu “Oberto”, koja je odlično primljena i odmah mu je ponuđeno da nastavi komponovati. Verdijev san napokon se ostvarivao. Radio je na drugim djelima čija popularnost ni danas ne jenjava širom svijeta.

Njegova sreća, nažalost, nije dugo trajala, jer mu umiru oba djeteta i ljubljena Margerita. Očajni Verdi zakleo se da nikad više neće komponovati.

Ipak, impresario “La Skale” uspio je da ga uvjeri da nastavi s radom, te je krenuo komponovati “Nabuko”, koja se uskoro slušala u cijelom svijetu. Nakon ovog uspjeha, Verdijeva popularnost je eksplodirala. Bogat opus od čak 26 opera koje je ostavio za sobom, čini ga jednim od najvećih operskih majstora svih vremena.

U svijetu najvećih bio je poseban. Tražio je likove u kojima kipe strasti. Dolazak na scenu kao protagonista dvorske lude, Ciganke i posrnule žene promijenio je opšti odnos prema operi u kojoj su glavni junaci bili heroji.

Umjetnik, u čijem je životu kreativnost nadjačala nevješte igre sudbine, likove je prikazivao bez uljepšavanja, pa su opere nailazile na cenzure i otpor tadašnje konzervativne publike.

Borba protiv cenzure nije bila jedini skandal u koji je bio umiješan kompozitor. Krajem 40-ih godina 19. vijeka zaljubio se u Đuzepinu Streponi, vodeću izvođačicu u njegovim operama. Činjenica da su počeli da žive zajedno prije braka u to vrijeme je bio nevjerovatan skandal. Par se vjenčao nakon desetak godina i to tek kad je stavljena tačka na pjevačicinu karijeru. Slavni kompozitor je nadživio i svoju drugu suprugu. Pred kraj života Verdi se bavio i humanitarnim radom, izgradio je bolnicu u blizini Buseta i starački dom za muzičare u Milanu.

Idol

Uzdignut je na nivo mitova i legendi, Verdi je postao nacionalni ponos, simbol jedinstva Italije. Po zidovima se pisalo “Viva VERDI” kao skraćenica za Viva Vittorio Emanuele Re D'Italia (Živio Viktor Emanuel, italijanski kralj). Njegova muzika izvorne snage, nevjerovatne životnosti i prelijepih melodija zanosno je i podsticajno djelovala. Sve do danas je njegov “Va pensiero”, poznata pjesma koju u operi “Nabuko” izvodi hor robova, jedna vrsta neslužbene himne Italije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana