Sjećanje na čuvenog Pabla Pikasa: Smatrao da se slikarstvo bavi problemima
BANjALUKA - “U suštini, sve što čovjek ima to je svoje ja. To ja je sunce s hiljadu zraka u njegovom stomaku. Ostalo je ništa”, riječi su čuvenog slikara Pabla Pikasa koji je rođen prije 140 godina.
Rođen je u Malagi, u Španiji, a talenat je naslijedio od oca koji je bio slikar. Prvu izložbu održao je sa 13 godina i to u jednom dijelu prodavnice s kišobranima. Uz slike, skulpture i keramiku pisao je poeziju, pa je u periodu od 1935. do 1959. godine napisao više od 300 pjesama. Napisao je i tri pozorišna komada.
- Šta je lijepo? Slikarstvo se bavi problemima! Slike nisu ništa osim istraživanje i eksperiment. Nikada ne stvaram sliku kao umjetničko djelo. Sve je u istraživanju. Ja stalno istražujem i u tom stalnom traženju, postoji logični razvoj. Zato numerišem i datujem slike. Možda će mi jednog dana neko biti zahvalan zbog toga. Slikanje je stvar inteligencije - govorio je Pikaso, koji je jednom prilikom kazao i da ne podnosi ljude koji pričaju o ljepoti.
Prvu sliku je naslikao sa devet godina, a ona se zove “Le Pikador”, a na njoj je oslikao muškarca koji jaše konja u toku borbe bikova.
Dok se školovao u Barseloni i Madridu on je sanjao o Parizu koji je i dosanjao našavši se kraj Sene 1900. godine. Život u gradu umjetnosti nije mu bio nimalo lak pa je tako usljed nedostatka novca da bi se zgrijao morao da zapali neka svoja platna, a 1907. godine pao je u depresiju. Ipak nadahnut francuskim slikarima počeo je da oslikava krajolike, a taj stil kritičari su nazvali “kockastim” što je dovelo do naziva “kubizam”. Njegov život je bio intrigantan, a kada je Leonardova slika “Mona Liza” nestala iz Luvra Pikasov poznanik, pjesnik Guillaume Apollinaire, osumnjičio je njega za to zlodjelo. Tada je Pikasa policija ispitivala o krađi “Mona Lize”.
Pikaso je oslikavao na platnu, na zidu, izrađivao je skulpture, grafike, keramiku, kolaže i plakate i u svemu tome je bio uspješan. Često je oslikavao svakodnevne predmete poput kutija za cigarete ili espadrila svoje kćerke Palome.
U istoriji slikarstva zauvijek će ostati upisana njegova slika “Gospođice iz Avinjona” kojom je napravio pravu revoluciju. Sliku je nazvao po bordelu u Barseloni. Jedna od najvažnijih Pikasovih pobuna koja je uticala na ovo djelo je pobuna protiv mita ženske ljepote. Međutim, ona se čini nevažnom u poređenju sa drugom pobunom koja je podrazumijevala razaranje već stvorene predstave o njegovom slikarstvu. Bunio se protiv cjelokupne zapadnoevropske umjetnosti, počevši od rane renesanse. Pikaso je izučavao iberijsku i afričku skulpturu, koja je imala arhaične oblike, koji su ga inspirisali da stvori stilizovane, prirodne oblike, da ih rasporedi u stroge geometrijske okvire i da ih, na kraju, radikalno deformiše.
Njegovi radovi izlagani su širom svijeta, a 1971. godine u Luvru je priređena izložba u čast njegovog devedesetog rođendana. Prije njega nijedan živi umjetnik nije u Luvru imao izložbu svojih djela.
“Gernika”
Jedna od najpoznatijih slika Pabla Pikasa i najčuvenije djelo sa antiratnom porukom u istoriji umjetnosti je “Gernika” iz 1937. godine koja danas krasi Muzej kraljice Sofije u Madridu. Smješteno u kontekst građanskog rata u Španiji, djelo oslikava nemilosrdno bombardovanje gradića Gernike na sjeveru Španije, ali i zloslutno predskazanje svega onoga što će donijeti Drugi svjetski rat. Slika nije smjela biti odnesena u Španiju sve dok se u njoj nije uspostavila demokratija.
Pikaso u Dubici
Pikasova grafika “Glava muškarca” već godinama nalazi se u Narodnoj biblioteci u Kozarskoj Dubici, i pravo je obilježje ove ustanove. Direktorica Narodne biblioteke ranije za “Glas” je istakla da je grafika izložena u biblioteci povodom pola vijeka od njenog osnivanja, a da je za izlaganje bilo potrebno obezbijediti prostor, senzore i video-nadzor, te potvrditi autentičnost.
- Turisti rado dolaze da pogledaju Pikasovu grafiku. Osim toga, dragi gosti uvijek su nam đaci prvaci koji su od roditelja i učitelja čuli za grafiku pa znatiželjno razgledaju. Osim grafike posjetioci svakim radnim danom mogu da pogledaju i bogatu legat biblioteku narodnog heroja Boška Šiljegovića koju je on zajedno sa grafikom poklonio biblioteci - navela je Balabanova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
