Serijal “Posljednji klinci na svijetu” dobio srpski prevod: Školski drugari protiv čudovišta
BEOGRAD - Izdavačka kuća “Propolis buks”, specijalizovana za knjige namijenjene najmlađim čitaocima, nedavno je objavila na srpskom jeziku prva četiri naslova iz bestseler serijala “Posljednji klinci na svijetu” američkog pisca i kreatora video-igara Maksa Bralijea.
Knjige iz ovog serijala tradicionalno su prisutne na “Njujork Tajmsovoj” listi najprodavanijih, a prema njima je urađena i istoimena “Netfliksova” animirana serija. Serijal prati nestašnog trinaestogodišnjeg dječaka bez roditelja koji pokušava da zajedno sa svojim drugarima preživi najezdu zombija i drugih zlikovaca iz repertoara horor čudovišta. Pored uvodnog romana “Posljednji klinci na svijetu”, na srpski jezik su prevedena još tri naslova iz Bralijeovog serijala: “Posljednji klinci na svijetu i parada zombija”, “Posljednji klinci na svijetu i Kralj Košmara” i “Posljednji klinci na svijetu i sav taj kosmos”.
U prvom nastavku apokalipsa zombija desila se u gradu prije četrdeset dva dana. Gotovo svi su pobjegli ili postali zombiji. Obični trinaestogodišnjak Džek Salivan krije se u kućici na drvetu i naoružan je do zuba, ima katapult i rov oko kuće, video-igrice i beskonačnu zalihu čokoladica i sokova dovučenih iz napuštenih radnji. Samo četrdeset dva dana ranije bio je običan Džek Salivan, star trinaest godina, živio je jednoličnim životom u nezanimljivom gradiću Vejkfildu. Uopšte nije bio heroj, čvrst tip, niti kadar za borbu s džinovskim čudovištima. Uvijek je bio drugačiji. Džek je siroče, potucao se svuda po zemlji, u različitim kućama i kojekakvim porodicama, prije nego što se smjestio u gradić Vejkfild. Od tolikog seljenja i promjena očvrsneš, postaneš kul, samouvjeren, postaneš Džek Salivan. Ali Džek nije dovoljan da zaustavi horde Dozera, Krilatih paćenika i zombija, a posebno ne da spriječi jezivo inteligentnu orijašku napast poznatu samo kao Bljarg. Džek mora da okupi tim od svih klinaca koje može da nađe i od bilo kog čudovišta koje mu pokaže odanost jer su u zemlju ušla razna bizarna bića: džinovski monstrumi, jeziva stvorenja, vrišteća stvorenja. Ima dobrih čudovišta, ali ima i loših čudovišta. Loša čudovišta su baš loša. Ona obožavaju dijaboličnog ultrazlikovca Rezoča Drevnog, Uništitelja Svjetova, kojem su Džek i njegov najbolji prijatelj Kvint Bejker, koji voli da eksperimentiše, Džun del Toro, snažna, hrabra djevojka koja je nekada bila glavni urednik školskih novina, i Dirk Savodž, lokalni nasilnik sa izuzetnim borilačkim vještinama, pokvarili planove.
Knjige pripadaju žanru tinejdžerske fantastike i tretiraju svoju distopijsku temu bezbrižnim humorom uz obilje akcije, prateći tim neusklađenih školaraca koji se suočavaju sa novim čudovištima i novim izazovima. Sve četiri knjige ilustrovane su radovima Daglasa Holgejta, koji uspijeva ne samo da oživi junake i estetski osvježi stranice Bralijeovih knjiga već i da unese potpuno novu dimenziju pripovijedanja kroz detalje. Serija trenutno uključuje devet knjiga prodatih u više od sedam miliona primjeraka širom planete, a prve četiri knjige je na srpski jezik preveo Nikola Petaković.
Autori
Maks Bralije je autor više od dvadeset knjiga i igrica za djecu i odrasle, uključujući serijal “Posljednji klinci na svijetu”.
Pod pseudonimom Džek Čejbert autor je serijala “Elementarne jezovitosti”, takođe je i dizajner igrica brojnih onlajn licenci, a po njegovim riječima, njegova omiljena knjiga je “Vodič za život Barta Simpsona”. Daglas Holgejt radi kao frilenser, strip crtač i ilustrator sa bazom u Melburnu. Ilustrovao je knjige za najpoznatije svjetske izdavačke kuće. Trenutno radi na samizdat serijalu “Maralinga”, za koji je dobio stipendiju od australijskog Udruženja autora i viktorijanskog savjeta za umjetnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
