Sarita Vujković, direktorica MSURS, za “Glas”: Posjećenost dokaz da programom zadovoljavamo ukus publike

Tokom prošle godine imali smo niz značajnih i reprezentativnih izložbi - godinu smo započeli retrospektivnom izložbom Goranke Matić “Iskustvo u gužvi”, potom smo otvorili izložbe Borjane Mrđa “Dekorativna sopstva” i Igora Bošnjaka “Budućnost se ponavlja više nego istorija”, a zatim i gostovanje izložbe Biljane Đurđević “Studija slučaja” kojom je nastavljena saradnja sa Muzejom savremene umetnosti u Beogradu.

Ovako je razgovor za “Glas Srpske” započela direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Sarita Vujković govoreći o izložbama realizovanim prošle godine, koje su, svaka na svoj način, privukle publiku,  jednako kao i njihovi prateći sadržaji.

- Na kraju smo godinu završili najposjećenijom izložbom “Kolekcija kao ogledalo. Modernizam u djelima iz Galerije Matice srpske” koja je nastala kao rezultat saradanje naše institucije sa Galerijom Matice srpske u Novom Sadu. Sve izložbe su imale svoje prateće programe u vidu stručnih vođenja, radionice za djecu, filmske večeri, konferencije, niz koncerata klasične muzike koje su organizovane u saradnji sa Akademijom umjetnosti UNIBL, ali i značajne projekte za našu instituciju - dodaje Vujkovićeva.

GLAS: Šta biste posebno izdvojili?

VUJKOVIĆ: Posebno bih izdvojila projekat koji je obilježio 2022. godinu, a to je završetak prve faze rekonstrukcije zgrade koji je podrazumijevao adaptaciju krova centralnog dijela zgrade, sanaciju i adaptaciju potkrovnih prostorija namijenjenih za prvu javnu specijalizovanu biblioteku za umjetnost u Republici Srpskoj, čitaonicu i istraživački centar za proučavanje savremene umjetnosti. Ova faza rekonstrukcije obuhvatila je i ugradnju lifta koji je povezao sve četiri etaže zgrade koja će tako u potpunosti biti dostupna licima sa invaliditetom jer je cilj muzeja da u potpunosti postane inkluzivna institucija, dostupna i otvorena za sve svoje posjetioce. Upravo završavamo reviziju bibliotečkog fonda, nakon toga će se raditi na stručnoj obradi specijalizovane biblioteke muzeja koja će uskoro u svom punom kapacitetu biti otvorena za buduće korisnike.

GLAS: Pomenuli ste izložbu “Kolekcija kao ogledalo” koja je bila najposjećenija. Koliko je danas uopšte teško privući, zainteresovati publiku i da li MSURS usmjerava rad na osnovu zainteresovanosti posjetilaca i koliko je to moguće?

VUJKOVIĆ: Imali smo priliku da u Banjaluci izložbu “Kolekcija kao ogledalo” prestavimo u godini jubileja Galerije Matice srpske koja je obilježila 175 godina svog postojanja.  Izložba koja predstavlja početke modernizma u srpskom slikarstvu i najznačajnije srpske umjetnike trajala je tri mjeseca, s tim da je i produžena zbog velike zainteresovanosti publike. Ovu izložbu, posjetilo je gotovo 10.000 posjetilaca, a moram da izdvojim i veliki broj zakazanih grupnih posjeta osnovnih i srednjih škola iz Banjaluke, Prijedora, Gradiške, Prnjavora, Doboja i drugih gradova. Ova posjećenost u velikoj mjeri je i zbog brojnih pratećih događaja koja su organizovana tokom njenog trajanja, a prateći program jeste način da se publika animira da posjeti muzej. Jedan od naših strateških ciljeva jeste da rad muzeja usmjeravamo na osnovu zainteresovanosti posjetilaca, a brojnost posjeta tokom ne samo prošle godine, nego i godina iza nas, ukazuje na to da naš program zadovoljava potrebe publike.

GLAS: Uz pomenutu postavku, ostale izložbe bile su takođe posjećene. Kada je riječ o izborima, čime se Vi kao direktorica ustanove vodite prilikom biranja izložbi i umjetnika čije radove smatrate da vrijedi predstaviti javnosti?

VUJKOVIĆ: Zajedno sa timom kustosa iz programskog odjeljenja muzeja prilikom odabira izložbi  i umjetnika ono čime se primarno vodimo jeste kvalitet i aktuelnost. Pored ovog aspekta selekcije, važno je da kao jedina institucija usko specijalizovana za savremenu umjetnost u Republici Srpskoj imamo uspješne saradnje i jaka partnerstva sa kulturnim i umjetničkim institucijama širom regiona, takođe pratimo i impuls publike koja je najvažniji dio u našem poslu. Spomenula bih i važnost medija i njihovog praćenja sadržaja i prikazivanja javnosti koja u velikoj mjeri prati rad naše institucije na čemu smo posebno zahvalni. 

GLAS: “NFT for Njomen” je jedan od projekata u kojem MSURS učestvuje. Zanima me, koliko Vi vidite NFT  kao mogućnost i koliko je smisleno u današnjem vremenu usmjeravati umjetnost ka tome, umjesto ka stvarnoj podršci u realnom svijetu i ženama u umjetnosti? I koliko stvarne podrške je danas dato ženama u umjetnosti?

VUJKOVIĆ: Kao što sam napomenula naša institucija prati potrebe publike koja je sve više okrenuta praćenju sadržaja putem interneta. Digitalizacija je promijenila koncept života kakvog smo poznavali. Informišemo se i komuniciramo digitalno, prelazimo iz stvarnog i materijalnog u virtuelno i digitalno. Na red je došla umjetnost - umjetnici i umjetnice kreiraju NFT-ove - nezamjenjive tokene na blokčejnu, i tako se uključuju u novu veb 3.0 eru interneta i novo globalno tržište umjetničkih djela na svjetskom digitalnom tržištu. Upravo je to jedan od razloga zašto smo u partnerstvu sa UN Njomen u BiH pokrenuli pilot projekta “NFT for Njomen”. Projekat je započet 1. decembra 2022. godine i do sada smo imali niz onlajn radionica i šest radionica u Banjaluci, Trebinju, Mostaru, Tuzli, Bihaću i Sarajevu. Posebno je značajno što smo u okviru ovog projekta otvorili Javni poziv za sve umjetnice iz BiH svih starosnih dobi i prilože do tri rada u bilo kom obliku i formatu, od kojih će najuspješnijih 20 biti transformisano u NFT i prodato u okviru prve BiH NFT kolekcije u svijetu. Poziv je otvoren do 31. januara. Ovaj projekat ima za cilj da osnaži umjetnice kroz razmjenu znanja o NFT tehnologiji i njenoj upotrebi u umjetnosti, kao i pristupu novom globalnom digitalnom tržištu umjetnina. U okviru projekta želimo da umjetnicama iz BiH pružimo mogućnost da svoje radove plasiraju na novo tržište umjetnina čime se rješava i jedan od ključnih problema u umjetnosti, a to je nedostatak tržišta o kojem se često govori i pokušava da se nađe rješenje.  

GLAS: Kakvi su planovi muzeja za ostatak godine?

VUJKOVIĆ: Plan i program muzeja uvijek se priprema unaprijed, tačnije za naredne dvije godine. Ukoliko nam budžet dozvoli da sprovedemo planirano ove godine ćemo imati nekoliko izuzetnih izložbi, a najavila bih izložbe Raše Todosijevića “Sutra je ponedeljak” - retrospektivna izložba koja obuhvata više od pola vijeka djelovanja ovog renomiranog umjetnika koja se realizuje u saradnji sa Muzejom savremene umetnosti Vojvodine kao i izložbu povodom obilježavanja 150 godina od rođenja Nadežde Petrović koja će biti realizovana u partnerstvu sa Narodnim muzejom Srbije, Galerijom Nadežde Petrović u Čačku, Galerijom Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Tiflološkim muzejom u Zagrebu.

Akademija

GLAS: U MSURS će za nekoliko dana biti otvorena izložba “25 godina Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci”. Šta možete da nam kažete o toj postavki?

VUJKOVIĆ: Akademija umjetnosti UNIBL ove godine proslavlja četvrt vijeka svog postojanja i rada, a obilježavanje ovog značajnog jubileja započeće ovom izložbom, koja će biti otvorena u četvrtak  u 19 časova. Ovom izložbom predstavićemo radove nastavnika i saradnika sa studijskog programa likovne umjetnosti akademije čiji se umjetnički rad može posmatrati kao sastavni dio nastavnog procesa od njenog osnivanja do danas. MSURS već godinama podržava i pomaže rad akademije, njenih nastavnika, saradnika i studenata, a ova izložba predstavlja kontinuitet uspješne saradnje ove dvije institucije sa mnogo izložbenih projekata i edukativnih programa. Postavka će obuhvatiti radove 50 likovnih stvaralaca sa više od osamdeset djela koja su izlagana na regionalnim i svjetskim izložbama savremene umjetnosti. Tokom trajanja izložbe posjetioce očekuje niz drugih aktivnosti na kojima će učestvovati svi studijski programi akademije - predstave, koncerti, predavanja i radionice, a izložba će biti otvorena do 26. aprila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.