Sanja Pupac, muzejski savjetnik i etnomuzikolog, za „Glas Srpske“: Zvuk prošlosti neprocjenjivo blago

Ilijana Božić
Foto: D. Desnica

BANjALUKA - Audio-izdanje i bukle “Zvukovi prošlosti iz magnetofona Vlade Miloševića” posvećeno je tradicionalnoj muzičkoj vokalnoj praksi koju je Vlado Milošević zabilježio 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka i predstavljaju neprocjenjivu vrijednost za naše nematerijalno kulturno nasljeđe.

Kazala je to u razgovoru za “Glas Srpske” autorka izdanja i buklea muzejski savjetnik i etnomuzikolog u Muzeju Republike Srpske Sanja Pupac.

- Kako mi nemamo muzički arhiv u kojem bi se nalazili arhivirani zvučni zapisi iz prošlosti, ovaj materijal je od velikog značaja kako za nas koji se bavimo istraživanjem i izučavanjem etnomuzikologije, tako i za naše nematerijalno kulturno nasljeđe. Na ovaj način mi smo dobili stvarni zvuk kako je nešto zvučalo prije mnogo godina - dodala je ona.

Objasnila je da će na ovaj način obrađenu, inventarisanu i digitalizovanu muzičku građu lakše koristiti stručni muzički radnici, studenti i njihovi profesori, te kulturno-umjetnička društva kako bi obrazovni proces bio obogaćen i djelima našeg kompozitora i etnomuzikologa.

- Cilj nam je da na najbolji način i u većoj mjeri promovišemo i edukujemo one koji će slušanjem ovih materijala znanje i utiske prenijeti dalje, izvan ograničenog prostora i na taj način sačuvati i očuvati naše nematerijalno kulturno nasljeđe - rekla je Pupac.

Ona je naglasila da je Muzej RS pravni nasljednik zaostavštine Vlade Miloševića koja se odnosi na njegov naučni, kompozitorski i etnomuzikološki rad.

- Kako su dio ostavštine i magnetofonske trake, bilo ih je neophodno digitalizovati da bismo dobili informaciju o sadržaju, a zatim sačuvali od propadanja. Uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture RS i Ministarstva informisanja i kulture Republike Srbije prije pet godina pokrenula sam projekat digitalizacije magnetofonskih traka s terenskim snimcima koje je snimio Vlado Milošević - navela je Pupac.

Objasnila je da je digitalizacija dokumentarnih magnetofonskih traka Vlade Miloševića rađena tokom druge polovine 2017. i druge polovine 2018. u saradnji s Muzikološkim institutom SANU u Beogradu.

- Urađena je detaljna katalogizacija sadržaja na osnovu dostupnih terenskih dnevnika Vlade Miloševića u saradnji sa Smjerom za etnomuzikologiju Akademije umjetnosti UNIBL, a tehnička priprema digitalizovanih snimaka za objavljivanje u saradnji sa Muzičkom produkcijom RTRS-a - kazala je ona.

Objasnila je da su kriterijumi za odabir pjesama koje se nalaze na USB prvenstveno bili pripadnost vokalnoj praksi, jer je planirano da prvo izdanje bude posvećeno vokalnoj praksi, dok u sljedećem izdanju planiraju da objave snimke instrumentalne muzike i muzičku praksu gradske vokalne tradicije.

- Bitnu ulogu u odabiru pjesama imao je kvalitet zvuka pjesama s kojima raspolažemo. Muzički sadržaj ovog izdanja čini vokalna jednoglasna i vokalna dvoglasna praksa te dva primjera pjevanja uz tepsiju. Najzastupljeniji su primjeri starijeg dvoglasnog pjevanja koji su i najbrojniji na cjelokupnom digitalizovanom materijalu - istakla je ona.

Prema njenim riječima pjesme na ovom izdanju slušaoca uvode u muzički svijet načina izvođenja tradicionalne pjesme na području Bosanske Krajine i okoline 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka. Redoslijed numera je grupisan prema mjestu porijekla odnosno nastanka pjesama.

- Bukle sadrži USB sa terenskim snimcima vokalne tradicionalne prakse koje je napravio Vlado Milošević i prateći stručni tekst sa tekstovima pjesama koje olakšava slušanje muzičkih primjera koji su uvršteni na ovo izdanje. Pjesme su sa područja Bočca, Krupe na Vrbasu, Mrkonjić Grada, Banjaluke, Miske Glave, Ljubije, Prijedora, Dubice, Nove Topole, Prnjavora, Čečave, Vrućice i Teslića. Tu se radi samo o dijelu vokalnih primjera koje je snimio Vlado Milošević, a ostali će se naći u narednim izdanjima - objasnila je Pupac.

Kako je kazala veliki je posao je bio pred cijelim timom i dodala da je ovo tek početak koji će na kraju biti od neprocjenjive vrijednosti u pogledu našeg kulturnog, muzičkog i etnomuzikološkog nasljeđa.

Značaj

Sanja Pupac je istakla da su radom na ovom projektu saradnici i budući korisnici dobili uvid u našu narodnu muzičku tradiciju sačuvanu uprkos raznim turbulentnim periodima koji su prethodili ovoj građi.

- Ovo je jedini ispravan način da naše nematerijalno vokalno kulturno nasljeđe sačuvamo od zaborava i da ga učinimo dostupnim nekim budućim naraštajima - poručila je ona.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana