Sa Kaporom i Karajlićem na odmor

Aleksandra Madžar
Sa Kaporom i Karajlićem na odmor

Banjaluka - Teško da se mogu zamisliti sunce, ležaljke, plaža, more bez knjige, jer postoji neko nepisano pravilo da se ljeti najviše čita, baš zbog godišnjih odmora, kada većina ljudi ima više slobodnog vremena.

Takođe, vlada još jedno pravilo da se tada čitaoci odlučuju za "laka štiva", da bi se opustili. Međutim drugačiji pristup u biranju literature za ljeto napravili su umjetnici iz Banjaluke i čitaocima "Glasa Srpske" preporučili izvanredna djela vrhunskih pisaca.

Složili su se i oni da je jedan od najljepših načina za opuštanje, da li na moru, planinama, jezeru, vlastitoj terasi ili na kauču u stanu, knjiga, koja animira, nasmijava i, naravno, obogaćuje život, ali su i istakli da se čitati treba uvijek, a posebno iznova djela domaćih vrsnih književnika.

Glumac Dječijeg pozorišta Republike Srpske Duško Mazalica odlučio se da na ovu listu upiše dva domaća autora. Riječ je o romanu "Kainov ožiljak" Dejana Stojiljkovića i Vladimira Kecmanovića.

- Knjiga je veoma dobro i zanimljivo pisana i čita se u jednom dahu - rekao je Mazalica.

Riječ je o romanu koji govori o misiji Ive Andrića u nacističkoj Njemačkoj. "Kainov ožiljak" je istovremeno uzbudljiv politički triler, priča o nemogućoj ljubavi, potresna istorijska drama, parabola o ljudskosti u dehumanizovanom svijetu, partija karata sa đavolom, faustovska dilema jednog velikog pisca i hipoteza o tome kako je nastao Andrićev roman "Prokleta avlija".

Djelo "Boje prljavštine" Albera Kosrija, kultnog pisac egipatskog porijekla, "mladića" od devedeset tri godine, koji živi u istoj hotelskoj sobi još od 1945. godine, kada je iz Kaira stigao u Pariz, preporučio je književnik Berislav Blagojević.

U ovom romanu, kako kažu, utkane su sve glavne Kosrijeve teme: mržnja prema bogatašima, ismijavanje taštine moćnih, želja da uspjeh i priznanja dožive ljudi koji to zaslužuju, kao i to da prave vrijednosti u životu nisu u posjedovanju materijalnih dobara.

- Pored ovog izuzetnog djela, čitaocima bih predložio da se upoznaju i sa nedavno objavljenim romanom Gorana Dakića "Petodinarke" - dodao je Blagojević.

Na ovu listu operska pjevačica Miljana Radinović dopisala je i dva nobelovca neprevaziđenog Hermana Hesea i njegove "Ljubavne priče", kao i Harukija Murakamija i roman "Igraj, igraj, igraj".

- Posljednjih mjeseci čitao sam "Moja borba" Karla Uvea Knausgora, "Fajront u Sarajevu" Neleta Karajlića i "Mornarski tango" Banjalučanina Radomira D. Mitrića, sva tri djela toplo preporučujem vašim čitaocima - rekao je muzičar i glumac Dejan Zorić.

"Fajront u Sarajevu" privukao je veliku pažnju javnosti, jer se na njegovim stranicama može prepoznati iskrena, duhovita priča Neleta Karajlića, bez koje predratno Sarajevo - grad raje i papaka - nije moguće razumjeti do kraja. U tom kazivanju Nele je sanjar o sunčanoj strani ulice, naivac, žrtva, vizija koja hoda, nepresušni izvor ideja, hrpa straha.

Glumica Dragana Marić i mlada gitaristkinja Mila Stojnić predložile su  "Zanesenost" A. S. Bajat, Markesovih "Sto godina samoće", Borhesove pripovijetke, Ekovo "Ime ruže".

Riječ je o najčitanijem romanu u Španiji u posljednjih nekoliko decenija "Sjenka vjetra" Karlosa Ruisa Safona. Strani književni kritičari pisali su da je "Sjenka vjetra" u krajnjoj liniji ljubavno pismo upućeno književnosti, namijenjeno čitaocima koji su strastveno zaljubljeni u pripovjedaštvo onoliko koliko i njen mladi glavni junak.

Djelima jednog od najpoznatijih savremenih svjetskih pisaca, koja u Japanu već godinama imaju milionske tiraže, Harukija Murakamija, oduševljena je i muzičarka Marija Šestić.

- Nedavno sam pročitala odličnu priču o dubokom ljudskom promišljanju i čežnji, neuzvraćenoj ljubavi, "Sputnik ljubav", koju bih rado preporučila svima koji vole da se druže sa knjigom - kazala je Šestićeva i dodala na našu listu još jedno djelo Ekarta Tola "Moć sadašnjeg trenutka".

Naglašavajući da čitati treba stalno, a ne samo na godišnjem odmoru i da se uvijek treba vraćati djelima Petra Kočića i Branka Ćopića, glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske Ljubiša Savanović preporučio je djelo Arčibalda Rajsa "Čujte Srbi".

Trilogijom protojereja Aleksandra Torika, "Flavijan", "Flavijan - život se nastavlja" i "Flavijan - uspinjanje" oduševljena je džez pjevačica Natalija Havralenko.

- To su jako kratki, ali lijepi i čitljivi duhovni romani, ruski bestseler - kazala je Natalija.

Da više pažnje treba posvetiti domaćima autorima, naglasila je slikarka i književnica Borjana Mrđa, pa se, kako kaže, odlučila za knjige "Satovi u majčinoj sobi", Tanje Stupar-Trifunović i "Vatrometi" Lane Bastašić.

Ni ova lista, kao i mnoge druge, ne može proći bez djela srpskog slikara, književnika i novinara Mome Kapora. Kompozitor David Mastikosa "začinio" je ovaj spisak romanom "Knjiga žalbi", koju je i sam sa oduševljenjem čitao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana