Razlikovati lingvističke i političke jezike
BEOGRAD - Odbor za standardizaciju srpskog jezika smatra da treba razlikovati pojmove lingvistički i politički /simbolički/ jezik i piscima udžbenika gramatike “S reči na dela” za osmi razred osnovnih škola u Srbiji preporučuje da to objasne.
Povodom burnih reagovanja i protesta iz zemalja regiona zbog stava u udžbeniku o tome šta spada u južnoslovenske jezike, iz Odbora su poručili da među južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik.
“Uz srpski jezik u napomeni treba dati da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski jezik”, naveli su iz Odbora za standardizaciju srpskog jezika.
Iz Odbora su podsjetili da su na molbu iz Zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja dopisom od 9. novembra 2020. godine dostavili svoj stav u vezi sa pitanjem definisanja južnoslovenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik i književnost, dodajući da stavove zasnivaju na mišljenju nauke - lingvistike i sociolingvistike.
U udžbeniku gramatike “Sa reči na dela”, namijenjenom učenicima završnog razreda osnovnih škola u Srbiji, navodi se da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski, uz dodatak da “Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski”.
Na taj stav burno su reagovali pojedini predstavnici tih naroda, a predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik te zemlje Zoran Milanović najavili su zvaničan protest Srbiji i “mjere reciprociteta”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
