Ratka Antić, viši bibliotekar NUBRS za “Glas Srpske”: Svjetske riznice knjiga bliže korisnicima

U razgovoru za “Glas Srpske” ona je istakla da međubibliotečka pozajmica predstavlja jedan od najvažnijih oblika saradnje među bibliotekama na državnom i međunarodnom nivou. Početak ove djelatnosti vezuje se za trenutak kada je Aleksandrijska biblioteka prvi put pozajmila knjige biblioteci u Pergamu. Tendencija u razvoju savremenog bibliotekarstva je da korisnik jedne biblioteke u zemlji postane korisnik svih javnih biblioteka u svijetu.

- To je usluga koja korisniku omogućava da nabavi publikaciju ili kopiju/sken, posredovanjem biblioteke čiji je član, od institucije koja tu građu posjeduje u svom fondu - objasnila je Antićeva.

Istakla je da, zahvaljujući standardizovanju i automatizaciji poslovanja, međubibliotečka pozajmica u NUBRS danas ima brojne korisnike te da su to najčešće studenti, asistenti, profesori, doktori nauka i ljudi koji se bave naučnoistraživačkim radom.

Da na adresu NUBRS stižu najraznovrsnija pitanja i poruke, posvjedočila nam je ona ispričavši priču o interesantnom pitanju koje je dobila iz Češke.

- Gospodin iz Praga, koji je filatelista, iz svoje kolekcije nam je poslao staru poštansku marku i žig iz doba kada je BiH bila pod austrougarskom okupacijom. Međutim, na pojedinim markicama sa naših prostora, koje je posjedovao, nalazila se na Drini ćuprija. Pitao nas je o čemu se radi, jer je tražeći ćupriju na internetu uvijek dobijao grad Ćupriju. Onda sam mu objasnila da je riječ o mostu, a ne o gradu, te ga uputila na djelo Ive Andrića “Na Drini ćuprija”, koje je prevedeno i na češki jezik - ispričala je Antićeva i dodala da je on molio da mu dostavi poštansku markicu i žig iz sadašnjeg vremena kao i razglednicu Banjaluke, što je ona i učinila.

Naglasila je da bibliotečka pozajmica predstavlja jako interesantan posao, te da svaki zahtjev donosi novi izazov.

- Raznovrsna je i građa i tematika koju korisnici traže preko međubibliotečke pozajmice, npr. nedavno je jedna biblioteka iz Belgije tražila od nas knjigu o patrijarhu Pavlu. Riječ je o djelu “Patrijarh Pavle o islamu i muslimanima”, autora Aleksandra Praščevića, koju smo im pozajmili. U isto vrijeme, u Suboticu smo slali sportske članke iz šezdesetih godina gospodinu kome je materijal bio potreban za monografiju o rukometu koju piše trenutno - kazala je Antićeva.

Objasnila je da NUBRS ima uspješnu saradnju sa bibliotekama iz RS, regiona i Evrope.

- Svakodnevno razmjenjujemo knjige sa bibliotekama iz Srbije (Narodna biblioteka Srbije, UB “Svetozar Marković”, Biblioteka Matice srpske), Hrvatske (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilišna knjižnica u Splitu), Slovenije, Austrije, Italije, Francuske, Njemačke i drugih zemalja. Nedavno smo iz Nacionalnog muzeja prirodne istorije iz Pariza dobili članke, izuzetno važne za naše profesore sa Prirodno-matematičkog fakulteta - rekla je Antićeva.

Prema njenim riječima IFLA (International Federation of Library Association and Institutions) kao vodeća međunarodna organizacija za razvoj i unapređenje biblioteka, dokumentacionih i informacionih centara, propisala je određene normative koji regulišu ovaj način saradnje.

- Knjige pozajmljene međubibliotečkom pozajmicom koriste se isključivo u čitaonici biblioteke koja naručuje građu, i tokom vremenskog roka koji navede biblioteka koja šalje knjige. Za međunarodnu razmjenu uobičajen je rok od 30, a za razmjenu unutar države 15 dana, ukoliko nije naglašeno drugačije. U razmjeni učestvuju sve publikacije koje nemaju status stare i rijetke knjige, posebnog fonda ili arhivskog primjerka. Status određuje biblioteka u čijem vlasništvu se publikacija nalazi - objasnila je Antićeva.

Za one kojima je građa neophodna, a koji ne znaju kako da dođu do nje, Antićeva je objasnila kako mogu naručiti građu putem međubibliotečke pozajmice.

- Da biste naručili građu, potrebno je da znate tačan naslov i ime autora, bez obzira na to da li je riječ o knjizi ili članku iz periodike. Za periodiku je obavezna godina, broj sveske ili datum izlaska. Treba da popunite obrazac za pozajmicu, koji se nalazi na zvaničnom sajtu naše biblioteke, i pošaljete kao automatsku poruku ili da se obratite lično ili i-mjelom sa svojim zahtjevom bibliotekaru koji je zadužen za usluge međubibliotečke pozajmice - navela je Antićeva i dodala da korisnici, kada dobiju potrebnu građu, njome treba da se služe prema uputstvu koje dobiju od bibliotekara.

Vaučeri

IFLA je, kako bi olakšala međunarodnu saradnju, 1995. godine za svoje članice uvela vaučere kao sredstvo plaćanja.

- Jedan IFLA vaučer vrijedi osam evra i pokriva troškove međunarodne razmjene za jednu publikaciju, dok jedna polovina vaučera košta četiri evra i pokriva troškove kopiranja/skeniranja do 15 stranica teksta. Apoenom od pola vaučera obično se plaćaju članci iz časopisa i novina te skeniranje fotografija - rekla je Antićeva i dodala da je NUBRS članica IFLA od 2004. te da, dogovorom direktora i upravnika vodećih biblioteka RS i Federacije BiH, unutar granica naše države pozajmicu ne naplaćuju, što je još jedan značajan vid podrške razvoju nauke i kulture koji biblioteka pruža svojim korisnicima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.