Prva savremena biografija kralja Milutina

Tanjug
Prva savremena biografija kralja Milutina

Beograd - Za srpsku istoriografiju od izuzetnog je značaja pojava prve savremene biografije jednog od najvažnijih srpskih vladara, kralja Milutina Nemanjića, u izdanju “ Freske”, u kojoj se predstavnik “novog talasa srpskih vizantologa i medievista” prof. dr Vlada Stanković obračunava sa zastarjelim, prevaziđenim tumačenjima njegovog lika i djela, prenosi Tanjug.

Vlada Stanković, (40) dovoljno iskusan istraživač, što potvrđuje njegova bio-bibliografija, koja bi bila primjerena mnogo starijem naučniku, uglavnom je posvećena periodu poznog vizantijskog carstva, a to znači vremenu kada je srpska srednjevjekovna država bila na vrhuncu svoje moći i zato je logičan i njegov izbor da se, pre svega na osnovu vizantijskih izvora, upusti u opis i analizu ličnosti, vladavine i cijele epohe koju je obilježio Stefan Uroš Drugi, poznatiji po njegovom narodskom imenu Milutin.

Prema ocjeni jednog od recenzenata knjige, profesora sofijskog Univerziteta Ivana Biljarskog, “Stankovićeva knjiga o kralju Milutinu predstavlja cjelovito istraživanje najbogatijeg, plodotvornog i uspješnog vremena - u političkom i kulturnom smislu - srednjovjekovne Srbije u vrijeme dinastije Nemanjića, koje čini i početak srpske ekspanzije na jugoistok Evrope, čime je ona postala dominantna sila u regionu”.

Izlaganje na nedavno održanom, prvom predstavljanju ove monografije na Kolarcu, najbolji srpski aktuelni vizantolog i šef te katedre na beogradskom Filozofskom fakultetu Radivoj Radić, započeo je anegdotom o “usmenoj raspravi uglednih istoričara prije dvije decenije, o tome ko je veći srpski vladar, kralj Milutin ili njegov unuk, kralj i car Stefan Dušan”.

Prema njegovim riječima, sve je to ostalo u ravni privatnih razmišljanja o srpskoj srednjovjekovnoj povjesnici, ali već tada bi “pobijedio” Milutin.

Glavni argument u korist Milutina bila su njegova osvajanja na račun Vizantije koja su bila onolika koliko je u tom trenutku mogao da kontroliše, dok je Dušan osvojio ogromno prostranstvo koje nije stigao da integriše u prostor ondašnje srpske krovne države, a docnije, samo je doprinijelo raspadu carstva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana