Promovisane knjige "Žalosna radost" i "Zaboravljena Milica Miron"

Lazovićeva je novinarima rekla da je odrasla i sazrijevala slušajući priče o stradanju Srba na području Rudog, koje je odlučila da sačuva od zaborava kroz svoj roman.

- Iskreno, ne bih mogla živjeti sa činjenicom da sam znala sve te priče, a da ih nigdje nisam zapisala i ovjekovječila. Nadam se da sam ovim romanom uspjela sve te naše junake, borce i majke da otrgnem od zaborava i da ta priča ne bude samo moja, već svih nas i cijelog srpskog naroda i svih onih koji su preživjeli nešto slično - naglasila je Lazovićeva.

Prema njenim riječima, roman "Žalosna radost" je teška slika stradanja pretežno naroda Rudog, koji prati više različitih sudbina, od kojih je svaka specifična.

- Svaka priča je zasebna u smislu njihovih sudbina, života poslije rata, a što "nije bio život". Drago mi je što sam sve te istinite priče uspjela da zapišem tako da potomci onih koji nisu preživjeli budu zadovoljni - istakla je Lazovićeva.

Ona ističe da joj pisanje romana nije prestavljao problem, ali joj je najviše vremena uzelo prikupljanje materijala za pisanje.

Recenzent romana Anđela Vuković rekla je da roman okisimoronskog naslova "Žalosna radost" čitaoce vodi u period Odbrambeno-otadžbinskog rata, u kojem su glavni protagonisti vojnici "Ruđanske divizije" koji progovaraju o samom ratu kroz neposredna lična svjedočanstva.

- Glavni likovi su kao dječaci slušali o posljednjem ratu od pradjedova i djedova, a to je isto radila Jovana slušajući i zapisujući priče ratnih veterana, majki poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i udovica. Ona je bukvalno dnevnik tih jecaja i neuhvatljivih rastrzanih misli obuhvatila i preoblikovala u roman - rekla je Vukovićeva.

Za naziv knjige "Zaboravljena Milica Miron" autor Mirjana Petronić je rekla da predstavlja izvjestan vid protesta, jer je Mironova bila veoma poznata u društvenim tokovima i književnim krugovima, da bi onda bila zaboravljena.

- Milica Miron je učinila mnogo za nas, za srpski narod i očuvanje srpske tradicije i kulture. Iako porijeklom Slovenka, udata je je bila za velikog srpskog književnika i filozofa Mihajla Mirona. U Sarajevo je došla 1912. godine, a od 1920. počinje tečno da govori i koristi srpsko pismo i jezik, kada je i objavila svoju prvu priču "Moja susjedka" - podsjetila je Petronićeva.

U knjizi su sabrana sva djela Mironove do kojih su mogli da dođu, a rad na njoj trajao je od 2017. do prošle godine godine, kada je urađen prelom za štampu.

Petronićeva ističe da je Mironova, osim poezije za djecu, objavljivala liriku u prozi, zagonetke i pitalice, te adaptirala predstave za djecu.

Profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Jelenka Pandurević rekla je da je u nastanak ove knjige uložen veliki trud i izuzetno je važno što je i promocija u Istočnom Sarajevu, budući da je književni rad Mironove i cjelokupno stvaralaštvo vezano za to područje.

- U pitanju je izuzetno interesantna priča koja pripada kulturnoj istoriji ovog kraja, koja povezuje različite aspekte stvaralaštva Milice Miron, interesantne figure na kulturnoj mapi Srba iz okoline Sarajeva - rekla je Pandurevićeva, piše RTRS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.