Promovisane knjige Đakona Jokanovića o pravopisu
MODRIČA - Đakon Bojan Jokanović predstavio je u Modriči knjige "Sto Sizifovih pravopisnih pravila" i "Azbuka bojanka za djecu", objavljene uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija.
Đakon Jokanović rekao je da su druga i treća knjiga i "Azbuka bojanka za djecu" nastavak borbe za srpski jezik, a da je cilj knjiga i bojanke da vizuelno olakšaju učenje pravopisa i gramatike srpskog jezika. "Sizifu sam dao vaspitno obrazovnu ulogu i nadam se da ću uspjeti u svojoj borbi, koja se i zove Sizifova borba za pravopis", rekao je sinoć Jokanović, đakon u Spomen hramu u Doboju i profesor Pravoslavne vjeronauke.
On je naveo da su srpski jezik i ćirilica identitet našeg naroda, za koje se svaki pojedinac mora boriti, a da su njegov doprinos objavljene tri knjige i "Azbuka bojanka za djecu" , koja je svojevrsni pravopisni bonton za najmlađe. Jokanović je rekao da je na prilagodljiv način predstavio ćirilicu, pismo koje je još "u modi" i koje se ravnopravno sa drugim jezicima upotrebljava na internetu i društvenim mrežama, što garantuje njeno očuvanje.
"Sizifova borba nije uzaludna jer stasavaju nove generacije, koje treba učiti kako da odrastajući uz Sizifa čuvaju svoj jezik i pismo te da ih, kao identitet svoga naroda, prenose na nasljednike", poručio je Jokanović na sinoćnjoj promociji održanoj u Svetosavskom domu pri hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Modriči. Istoričar Dimitrije Živanović izjavio je da ćirilica danas nije zabranjena, ali da se pismo i jezik moraju čuvati zbog novih tehnologija, koje posebno utiču na mlade. "Mladi na društvenim mrežama sve više komuniciraju latinicom čime se umanjuje upotreba i značaj našeg jezika i pisma kod novih generacija.
Ćirilica mora da se uvede na javnim mjestima u Republici Srpskoj, kako bi se na taj način, poput Srbije, zaštitio jezik i pismo", rekao je Živanović, koji je i član šamačkog Kluba istoričara "Posavina". On je napomenuo da je status srpske ćirilice kroz istoriju bio promjenljiv, naročito u Prvom i Drugom svjetskom ratu, ali i tokom posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata. Živanović je naveo da su tokom i nakon atentata u Sarajevu 1914. godine uvedena mjere koje su imale cilj da se sputa srpski narod i zabrani ćirilica.
"U Drugom svjetskom ratu Nezavisna Država Hrvatska je proglasom u aprilu 1941. godine zabranila ćirilicu. Isto je bilo i u BiH, a ćirilica je bila zabranjena i na prostoru Modriče", rekao je Živanović. Promociju su organizovali Crkvena opština Modriča, Klub istoričara "Posavina" iz Šamca i modričko Kulturno-umjetničko društvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
