Procvat fantastike
Banjaluka - Književnost sa elementima fantastike polako dolazi u prvi plan i glavni tok savremene svjetske literature zajedno sa ostalim kvalitetnim štivom.
U prilog tome govore i brojna nova izdanja knjiga u ovom žanru, ali i prvi festival fantastične književnosti "Art-Anima", koji je održan ovog mjeseca u Beogradu.
U okviru festivala objavljen je i prvi broj almanaha "Književna fantastika".
- Fantastiku su u zaleđe književnosti gurali samo zlonamerni i neuki. Potcenjivanje fantastike proističe iz nedovoljnog poznavanja književnosti uopšte - rekao je beogradski pisac Uroš Petrović, koji je poznat kao autor knjiga koje pripadaju fantastici.
Ukazao je na djela koja, prema njegovom mišljenju, pripadaju fantastici, a zapravo su okarakterisana kao vrhunski klasici.
- Među njima su "Odiseja", "Ilijada", "Hamlet", "Faust", "Majstor i Margarita", "Božanstvena komedija"... Pa, fantastika je u samoj srži pisanih predanja, od početka pisanih tragova i druženja ljudi sa rečima - smatra pisac.
U avanturu čitanja se, kaže, nije zaljubio zahvaljujući pričama koje se svakodnevno događaju ili unutrašnjim psihološkim previranjima nečijeg dubokog uma.
- Da li zaista u nekoj šumi postoji onaj čuveni plavi zec Duška Radovića? Živi li Babaroga u pećini kraj rodnog sela Ljubivoja Ršumovića? Postoje li Snežna kraljica i Baš-Čelik? Pa te su nas pesme i priče i privukle knjizi - objasnio je Petrović.
Na festivalu "Art-Anima" promovisani su i njegovi romani "Aven i jazopas u Zemlji Vauka", "Peti leptir" i "Deca Bestragije". Ova djela su veoma čitana i zajedno imaju više od 20 izdanja. U mnogim školama su uvršćeni kao izborna lektira za starije osnovce. Čak dva su nagradile "Zmajeve dečje igre" kao najbolje romane godine za mlade, a to što imaju elemenata fantastike, horora ili pseudoistorije očigledno nije uzeto kao manjkavost.
- Inače, "Rade Obrenović", kojom su ovenčani "Peti leptir" i "Deca Bestragije", jedina je nagrada kod nas koja se dodeljuje isključivo za roman namenjen mlađima, što je čini pandanom NIN-ove nagrade u oblasti kulture za decu - podsjetio je Petrović.
Scena
Ukorak sa svjetskom književnom scenom koja posebnu pažnju posvećuje ovom žanru idu i srpski stvaraoci.
- Sve granice su danas krhke i porozne, pogotovo za protok nematerijalnih sadržaja. Tako i naša književna i kulturna scena uglavnom prati svetsku, nadam se da će se ponekad događati i obratno - kaže Uroš Petrović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
