PRIKAZ Vjerna slika kulturnog života Srpske
![](https://cdn.glassrpske.rs/slika/2022/04/750x500/20220412010623_406479.jpg)
Nedugo nakon objavljivanja prvog broja časopisa za kulturnu baštinu i nauku o knjizi “Verzal”, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske publikovala je vrijednu knjigu koja pripada najužem području njenih najprečih zadataka i najkorisnijih poslova.
Riječ je o “Bibliografiji članaka iz oblasti kulture u dnevnim novinama 'Glas' u periodu od 1992. do 2008. godine” koja je nastala trudom Tatjane Miljević i Aleksandre Uletilović.
Značaj i vrijednost
Bibliografski popisi imaju višestruki značaj i vrijednost. Oni su pouzdan način sistematizovanja pisanog nasljeđa i nezamjenjivi kompas za kretanje kroz baštinu. Od neprocjenjive su koristi za proučavaoce, književne i kulturne istoričare, ali i hroničare koji uspostavljaju sliku prošlosti. Za tu vrstu ispitivanja dnevne novine su poseban izazov jer predstavljaju živo pulsirajuću sliku književnog i kulturnog života.
Obimna knjiga o kojoj je riječ potvrđuje rijedak trud Tatjane Miljević i Aleksandre Uletilović koje su iskazale preciznost, sistematičnost, riječju, uzorno poznavanje zahtjevnih bibliografskih poslova. U čitavoj našoj književnoj i jezičkoj nauci, koju obilježava nekultura zaborava, to su koliko neophodni toliko i rijetki poduhvati.
Otisak
Knjiga “Bibliografija članaka iz oblasti kulture u dnevnim novinama 'Glas' u periodu od 1992. do 2008. godine” sadrži 5.677 bibliografskih jedinica klasifikovanih prema UDK sistemu, registar autora i predmetni registar, važne za olakšano kretanje kroz bogatu riznicu podataka.
Kultura Republike Srpske imala je, a i danas je tako, najprimjereniji otisak u “Glasu Srpske”, zbog čega je popis priloga iz kulture u ovim dnevnim novinama vjerna slika kulturnog života Republike Srpske i njegova reprezentativna hronika.
Šta sve možemo saznati iz ove vrijedne knjige? Najprije, ritam kulturnih dešavanja, njihov karakter i raznovrsnost; obličja kulturnog života u ratnom periodu (1992-1995), zastupljenost tematike iz različitih područja srpskog kulturnog areala; intenzitet prisustva istaknutih stvaralaca, kao i onih koji su započinjali svoje karijere i stasavali kao kritičari, hroničari i stvaraoci, itd.
Prema tome, može se zaključiti da je ova publikacija od koristi za osvjetljavanje književnog i kulturnog života Republike Srpske, za ispitivanje istorijata njenih najuglednijih dnevnih novina, ali i za sastavljanje budućih personalnih bibliografija pojedinih autora, naročito onih, a takvih je oduvijek bilo najviše, koji ne vode pedantnu evidenciju o sopstvenim objavljenim tekstovima.
Orijentir za budućnost
Predstavljen u obliku voluminozne knjige, naporni rad Tatjane Miljević i Aleksandre Uletilović može biti impuls i orijentir za naredna bibliografska sistematizovanja naše bliže i dalje kulturne prošlosti. Onim što su nam u ovoj stručno sačinjenoj evidenciji ponudile, autorke potvrđuju profesionalnu pouzdanost i sposobnost da se posvete zahtjevnim poslovima, a Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske kao institucija koja inicira poslove iznimno važne za njen status čuvara i prezentera našeg pisanog nasljeđa.
Duško Pevulja, profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.