Preminuo glumac Tomo Kuruzović
Beograd - Glumac, režiser i književnik Tomo Kuruzović preminuo je u 87. godini, javio je danas RTS.
Kuruzović je rođen 1930. godine u Sarajevu.
Po završetku rata 1948. završio je Učiteljsku školu, nakon čega se zaposlio kao učitelj i upravnik škole u Čarakovu kod Prijedora.
U Beograd je došao 1949. i iste godine se upisao na Akademiju za pozorište i film u klasi prof. Joze Laurenčića. Akademiju je završio 1953, a diplomirao 1957.
Jedna od njegovih najzapaženijih adaptacija i dramatizacija je monodrama "Petar Pepo Bandić" Branka Ćopića, koju je sam tumačio.
Uradio je više od 40 režija i veći broj pozorišnih komada.
Dramatizovao je i adaptirao dela Petra Kočića, Branka Ćopića, Koste Trifkovića, Meše Selimovića, Jovana Sterije Popovića.
Bio je član je Udruženja dramskih umetnika Srbije, Udruženja dramskih pisaca Srbije i Udruženja filmskih glumaca Srbije.
Igrao je u Beogradskom dramskom pozorištu do penzije.
Jedna od posljednjih uloga Kuruzovića bila je u televizijskom filmu "Ono malo časti" iz 2016. godine, snimljenog u produkciji RTS-a.
Kadijević: Kuruzović je bio autentičan glumac
Reditelj Đorđe Kadijević je povodom smrti glumca Toma Kuruzovića rekao da je njegovim odlaskom srpsko glumište izgubilo autentičnog glumca koji je sa pođednakim uspjehom igrao komične, ozbiljne pa i tragične likove, što je i njegove filmove činilo različitim.
"To je redak dar. Najveći su ljudi koji su uspšni u komičnim ulogama. Laici ne shvataju da je za reditelja, pa i za glumca najteža komedija, a ne zna se da li je Tomo bio bolji kada je igrao Nikoletinu Bursaća ili kada je umio da nađe optimalnu mjeru groteske koja se provlači kroz granične ljudske situacije koja je prisutna i u najstrašnijim ratnim udesima", rekao je Kadijević Tanjugu.
On je naglasio da ono što je bila suština jedinstvenog urođenog talenta Kuruzovića je to što je reditelj mogao da traži od njega šta god hoće i on je to bio u stanju da pruži.
"Bio je sasvim izuzetan čovek, uvek nasmejan, duhovit, veliki profesionalac, krajnje ozbiljan kada treba, pouzdan, čovek koji je uvek savršeno znao tekst, čovek bez poroka", ocenio je Kadijević.
On je pomenuo da reditelji obično vode računa o takozvanim ličnim manama glumaca.
"Ovaj voli da se kocka uveče, drugi suviše voli ženske, treći može biti pijan na snimanju. Tomi se nije mogla naći mana, na crnoj listi koju imaju filmski producenti televizija i gde se tačno zna koliki je rizik uzeti nekog glumca, nema imena Tome Kuruzovića, jer je bio bez mane, idealan glumac, uvek pouzdan, potpuno posvećen svom poslu i mogli ste da budete sigurni da vlada tekstom i ima koncept uloge koju igra, a imao je šta da kaže i reditelju", ispričao je Kadijević.
On je rekao da je od Kuruzovića tražio samo da igra na svoj način.
"Njega ste mogli da pustite slobodno i on bi igrao uvek onako kako ste vi želeli kao reditelj, jer je uvek razumeo uloge, reditelja i film u kome je igrao. Bio je neobično inteligentan, čovek sa dubokim doživljajem filma ili predstave u koju ulazi kao stvaralac", istakao je Kadijević.
On se prisnetio da je posljednji put video Kuruzovića u emisiji RTS-a posvećenoj filmu "Leptirica" u kome su obojica gostovali, ali i kada su bili na Brionima i Tito od Kuruzovića tražio da ispriča vic o njemu.
"Njegova visprenost i orgoman talentan, njegova životnost, imao je neku vedrinu i u kritičnim trenucima kada se on pojavi, sve se razvedri. Znao je kada treba da pusti taj fluid koji je nosio u sebi", dodao je Kadijević.
Zoran Đorđević, glumac Beogradskog dramskog pozorišta u penziji, treatra u kome je do penzije igrao i Kuruzović, nazvao je svog prijatelja i kolegu "velikim detetom".
Đorđević je podsjetio da je Kuruzović počeo da glumi "od malih nogu", jer mu je otac bio vlasuljar u Narodom pozorištu u Sarajevu.
On je podsjetio i da je Kuruzović po završetku srednje škole proveo izvjesno vrijeme kao učitelj u BiH da bi bio primljen na Akademiju za pozorište i film na kojoj je i diplomirao.
Kao student je igrao sporedne uloge u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, nakon diplomiranja vratio se u Sarajvo gdje je igra u tamošnjem Narodnom pozorištu, a bio je, kako kaže Đorđević, i jedan je od osnivača sarajevskog Kamernog teatra.
"Šezdesetih godina dolazi u Beograd gde ga angažuje savremeno pozorište, scena na Crvenom krstu kasnije Beogradsko dramsko pozorište gde je ostao do penzije", prisetio se orđević i dodao da je Kuruzović nastavio da glumi i po odlasku u penziju i trebalo je da igra u drami Dušana Kovačevića "Hotel Evropa", ali se zbog bolesti povukao.
"Tokom rada u Beogrdskom dramskom pozorištu igrao je čitav niz veoma važnih uloga od Falstafa do Hamleta i čak je i režirao Šekspirovu ''Komediju zabune''. Odigrao je bezbroj uloga na televiziji, ali je ostao zapamćen kao ''Misirac'' u ''Otpisanima''", rekao je orđević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
