Preminuo Dobrica Ćosić
Beograd - Akademik i jedan od najvećih srpskih pisaca Dobrica Ćosić preminuo je juče ujutro u svom domu u Beogradu.
Ćosić, koji je bio i predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, svijet je napustio u snu, u 93. godini života. Srpska književna scena osiromašena je za veliko ime, ali pisac će i dalje živjeti kroz djela "Daleko je sunce", "Koreni", "Vreme smrti".... Njegove misli i stvaralaštvo poštovaoci književnosti, kao i pisci i generacije koje tek dolaze, pamtiće po djelima "Deobe", "Moć i strepnje", "Akcija", "Bajke", "Promene".....
- U srpskoj literaturi nema ambicioznijeg, sveobuhvatnijeg i celovitijeg poduhvata od dela Dobrice Ćosića. To je pisac koji je bio u biću čitavog svog naroda na svim spratovima društvene hijerarhije i najvećim lomovima istorije. On je i Tolstoj i Dostojevski i Šolohov i Babelj i Fokner i Vulf ove literature istovremeno - rekao je ovo na Ćosićev devedeseti rođendan književni kritičar Dragoljub Stojadinović.
U mladosti je bio komunista, a u Drugom svjetskom ratu se borio u partizanima, što mu je kasnije bila inspiracija za književni opus. Od kraja 1960-ih počeo je da se suprotstavlja politici Josipa Broza Tita, prije svega nezadovoljan ustavnim preuređenjem SFRJ, zbog čega je i postao jedan od najpoznatijih političkih disidenata. Bio je prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 1993.
U svojim djelima obuhvatio je dva rata, bunu, revoluciju, slom ideala, što u srpskoj književnosti nikome nije pošlo za rukom. Krajem 2013. godine srpski književnik odlučio je da se povuče iz javnog života zbog bolesti.
- Sve što sam imao da kažem napisao sam u svojim knjigama. U njima su svi moji stavovi - rekao je tada Ćosić.
Rođen je 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika, a školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu, kod Negotina. Prekinuo je školovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata i kasnije završio Višu političku školu "Đuro Đaković".
Prvi Ćosićevi prozni radovi nisu skrenuli naročitu pažnju književne kritike. U domaću i svjetsku književnost ušao je 1951. godine sa svojim prvim djelom "Daleko je sunce". Ohrabren početnim književnim uspjehom, počeo je uporno i istrajno da radi na upoznavanju moderne domaće i evropske proze i filozofske i sociološke naučne misli. To mu je omogućilo da svojim budućim djelima dospije u vrh srpske književnosti i da značajno pregraniči nacionalne međe. Od 1951. godine Ćosić je postao slobodan umjetnik i književnik koji je napisao kultne romane.
Gedža
Kao mladi ratnik, Dobrica Ćosić je po zaduženju 1944. u "Mladom borcu" pisao pod pseudonimom Gedža, koji mu je ostao kao trajni nadimak među prijateljima. Za mnoge on je i "otac nacije", što se često znalo zlonamjerno tumačiti. Više od 50 godina bio je u braku sa suprugom Božicom, do njene smrti 2006. godine. Kćer Anu dobio je 1954. godine, a ona mu je podarila unuke Milenu i Nikolu.
Saučešće
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je telegram saučešća porodici Dobrice Ćosića.
- Sa žaljenjem sam primio tužnu vijest o smrti Dobrice Ćosića. Akademik, državnik, pisac, politički i nacionalni teoretičar, a nadasve veliki čovjek, Dobrica Ćosić, svojim radom i djelom ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti, političkom životu, ali i samom narodu. Saosjećajući sa bolom koji vas je zadesio, upućujem Vam izraze mog najdubljeg saučešća - navodi se u telegramu predsjednika Dodika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
