Premijera opere “Višnja sa zlatnom košticom” večeras u Banjaluci

Pisanje opere je ozbiljan poduhvat koji iziskuje značajnu pripremu, nevjerovatnu posvećenost i kontinuiran rad. Onog trenutka kada sam odlučio da ću se upustiti u ovaj proces najvažnije je bilo pronaći tekst koji me dovoljno inspiriše, a koji je moguće koristiti u formi libreta - kazao je kompozitor David Mastikosa za “Glas Srpske”, govoreći o nastanku ove opere, koju je režirao Ozren Prohić.

Kako je rekao, potraga za tekstom je trajala dugo, a “Višnja sa zlatnom košticom” digitalno poglavlje Pavićevog romana na njega je ostavilo najsnažniji utisak.

- Pavićev magični realizam, isprepleten sa intertekstom, čitanje književnog djela čini drugačijim, mnogo uzbudljivijim što sam poželio da oživim kroz teatar i to prenesem na muziku - kaže Mastikosa.

Prema njegovim riječima, tokom rada na operi uvjerio se da kod nas postoje mladi i nadareni ljudi, sposobni da rade rame uz rame sa velikim imenima.

- Oni su pravi prikaz potencijala koji imamo i koji moramo da iskoristimo na pravi način. Zajednički jezik smo lako pronašli, s obzirom na to da svako svoj dio posla obavlja profesionalno, a srećni smo jer imamo priliku da radimo i o umjetnosti i operi učimo od Ozrena Prohića, proslavljenog hrvatskog operskog reditelja - objasnio je on.

Praizvedba opere predstavlja ujedno i javnu prezentaciju njegovog doktorskog umjetničkog projekta, koji će nakon toga da brani na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. dr Aleksandre Vrebalov.

- Učiti o operi i o umjetnosti od kompozitorke svjetskog renomea je velika čast i drago mi je što ćemo taj proces krunisati ovim događajem - kazao je on.

Producentkinja opere Sonja Đurić, za “Glas Srpske”, rekla je da je, s obzirom na to da joj je ovo prva opera koju producira, rad na produkciji bio veliki profesionalni izazov.

- Muzički teatar me je oduvijek privlačio i dugo vremena sam priželjkivala priliku za rad na projektu poput ovog te sam sa oduševljenjem prihvatila Davidov poziv za saradnju. Raduje me činjenica da je prva opera koju je on komponovao i prva opera koju ja produciram. Proces stvaranja opere bio je uzbudljiv, težak, kompleksan, ali inspirativan i zanimljiv - jedno magično putovanje i dragocjeno iskustvo, koje je oplemenilo živote svih nas - objasnila je ona.

Projekat okuplja više od 40 profesionalaca iz oblasti muzičkih i dramskih umjetnosti, a kako je Đurićeva istakla stvarati sa takvim timom je blagoslov.

- Ono što je naročito interesantno jeste to što smo mi “gerila” produkcija, koja je uz mnogo entuzijazma, ljubavi i posvećenosti uspjela da prevaziđe prepreke i realizuje ovako značajan projekat, čak i u okolnostima koje nam nisu uvijek išle naruku - ističe ona.

Prema njenim riječima, stvarati operu je kompleksno, a u tome i jeste njena čar, kao i da je, radeći na ovom projektu, uvidjela kako je sve ipak moguće uz prave ljude koji su posvećeni onome što rade, a u Banjaluci ih je mnogo.

- Takođe, pozitivno smo iznenađeni i činjenicom da su sve ulaznice za ovu kamernu operu nestale u roku od sat vremena i dvadeset minuta, što je pokazatelj toga da u našem gradu ima mnogo ljudi koji su zainteresovani za ovakve sadržaje - zaključuje Đurićeva.

Đurićeva je dodala i da posebnu zahvalnost duguju reditelju Ozrenu Prohiću iz Zagreba, koji je, kako kaže, nevjerovatna riznica znanja i koji je režiji ove kamerne opere pristupio sa zadivljujućom energijom i požrtvovanošću.

- Raditi sa njim i učiti od njega za svakog od nas predstavlja ogromnu čast, a svaka od naših proba njegovom zaslugom ujedno je bila i jedna vrsta mini masterklasa o teatru, muzici, književnosti, pa i o samom životu - naglasila je ona.

Premijera opere zakazana je za 20 časova.

Ekipa

Glavna uloga pripala je baritonu Aleksandru Dragojeviću, dok ostale uloge tumače sopranistkinje Ivana Milinčić i Albina Smajlović Tomić, tenor Mladen Prodan, glumac Darko Stojić, kao i studenti glume na Akademiji umjetnosti UNIBL, Ilija Ivanović i Aleksa Stojiljković. Za scenski pokret zaslužna je Renata Agostini, dirigent je Dušan Urošević. Igor Đurić bio je autor animacija, Zorana Klječanin asistent scenografije i kostima, Katarina Lazić i Ivona Bijelić bile su asistenti produkcije, Nina Ninković Gašić je dizajnirala plakat, a Milan Gajić je bio saradnik na libretu. Ansambl opere čine Sonja Bobrek Savić (klavir), koja je bila i korepetitor, Marija Pilipović (pikolo), Maša Brujić (oboa), Danilo Malešević (klarinet), Dejan Trkulja (bas klarinet), Boris Dukić (alt saksofon), Alan Husein (truba), Milica Čavić (truba), Ivana Šobot (viola), Ozren Četković (violončelo) i Đorđe Babić (kontrabas).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.