Predrag Bjelošević, direktor Dječijeg pozorišta RS: Tužni princ punoljetan

Nestrpljivo i svečano direktor Dječijeg pozorišta Republike Srpske Predrag Bjelošević, autor komada koji ovog vikenda proslavlja osamnaesti rođendan, iščekuje ovaj važan dan, kako za njega, tako i za njegovog "Tužnog princa". U susret punoljetstvu predstave, koja će biti izvedena u subotu u 18 časova, za "Glas Srpske" je govorio o nagradama, tajni opstanka ove priče na sceni, nastanku komada i svim uspomenama sa festivala na koje je zajedno sa predstavom putovao.

- Osamnaest godina je proletjelo za tren, a sa njima i aplauzi, nagrade i odlikovanja sa gostovanja u jedanaest država svijeta. Pamtim neobično duge aplauze nakon predstava izvedenih u Moskvi, Londonu, Peruđi, Beogradu, Subotici, Kotoru, Bjelsko Bjali, Omsku, Pečuju, Solunu, Sofiji, Varni, Izmiru... Mislim da su nas ti nezaboravni aplauzi uvijek odnosili dalje i davali nam dodatnu energiju, učvršćivali uvjerenje da je predstava još aktuelna i u svom scenskom izrazu nova - prisjeća se Bjelošević.

Činjenica da se, kako kaže, za osamnaest godina promijenio samo jedan glumac i to iz zdravstvenih razloga, najbolje govori o želji glumaca da igraju jednu, i glumački i fizički, veoma zahtjevnu predstavu.

- Na našu zajedničku sreću, glumci su predstavu iz godine u godinu dizali i uspijevali da iz mraka scene, svojim umijećem i vještinom, iznesu samu svjetlost zadate ideje kroz znakove i simbole u kojima se publika prepoznaje ili čudi, jednako na svim meridijanima. Nadam se da će zapitanost, djece i odraslih, nakon predstave u subotu biti slična onoj prije osamnaest godina, jer to bi bio razlog za radost - dodaje Bjelošević.

Na pitanje da li postoji neka tajna, zbog čega je ovaj komad toliko uspješan i poslije osamnaest godina, Bjelošević je odgovorio da se upravo ta godinama čuvana tajna krije u originalnosti.

- Tužni princ nema nikakve veze sa Malim princem Egziperija ili Srećnim princem Oskara Vajlda ili bilo kojim princem poznatim iz svjetske literature. Tužni princ je lirska bajka o usamljenom dječaku slikaru, ispjevana u 75 strofa, u petercu. Kada sam je pisao, nisam ni pomišljao da će jednoga dana biti izvođena na sceni, a posebno postati kultna predstava Dječijeg pozorišta Republike Srpske i da će nam do svoga punoljetstva donijeti toliko radosti - priča Bjelošević.

Tužni princ je, objašnjava, nastao iz želje da se napravi predstava sa kojom će, koristeći univerzalni jezik scenskog govora bez riječi, napokon izaći na svjetsku scenu i pokazati našu scensku kulturu, kako mislimo i kako vidimo savremeni teatar za djecu u budućnosti.

- Nakon gran pri nagrade u Kotoru na Jugoslovenskom festivalu pozorišta za djecu, tadašnje Jugoslavije, a posebno izvođenja na beogradskom BITEF-u i "Zlatnom delfinu" u Varni, "Tužni princ" nam je otvorio vrata svjetskih pozornica. Doživjeli smo i da nacionalna televizija Bugarske snimi filmsku verziju "Tužnog princa" u Sofiji sa našim glumcima. Na našu sreću, interesovanje za predstavu traje i danas - ponosan je on.

Poslije toliko uspjeha "Tužnog princa" teško je, kako kaže Bjelošević, izdvojiti onaj jedan koji je posebno značajan.

- Ogromna čast je bio poziv da igramo u Moskvi povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja rodonačelnika savremenog lutkarstva, Sergeja Obrascova, koji je gostovao u Banjaluci početkom pedesetih godina prošlog vijeka i održao kurs lutkarstva u Banskom dvoru. U Londonu smo doživjeli da nam je nakon predstave čestitao jedan od reditelja Šekspirovog Gloub teatra - kazao je Bjelošević.

Nakon odgledane predstave u dječijem gradu Kolmuranu, u Italiji, prisjeća se Bjelošević, gradonačelnik je zamolio publiku da još malo ostane u dvorani, da bi nakon toga ponovo izašao na scenu i rekao: "Poštovana gospodo, bio sam prisutan juče prilikom istovara scenografije za predstavu i pitao sam se, Bože, šta će ovi da igraju, ovdje nema scenografije, ali nakon odgledane predstave mogu da kažem da nikad nisam vidio više scenografije na sceni, a ja sam profesor scenografije u Maćerati i stoga sam odlučio da teatru iz Banjaluke javno uručim odlikovanje grada Kolmurana".

Pisanje scenarija

- O mogućnosti postavljanja na scenu predstave "Tužni princ" počeo sam da razmišljam dvije godine prije premijere. Presudan je bio jedan banalan razlog. Te 1998. godine došlo je do promjene vlasti i ja sam sumnjao, s obzirom na to da sam nestranački direktor, da će mi nova vlast produžiti mandat, a sebi za pet godina nisam ispunio želju da na sceni vidim svoj tekst za djecu. Toj velikoj želji uvijek se do tada suprotstavljao iz mene, direktor, smatrajući da činim prekršaj sličan sukobu interesa. Ovoga puta pobijedio je pjesnik, pa je ubrzo došlo do inscenacije predstave "Tužni princ", čiju režiju potpisuje, sada istaknuti bugarski reditelj Biserka Kolevska - prisjetio se Predrag Bjelošević.

Glumci

- Tužni princ je umnogome bio presudan za moj dalji rad i život, kao i za mlade glumce iz predstave: Duška Mazalicu, Slobodana Perišića, Aleksandru Spasojević, Božanu Bijelić, Aleksandra Blanića, Dragana Banjca, Milana Džidu, a nešto kasnije Željka Miličevića, koji će zauzeti, zajedno sa predstavom, istorijska mjesta u teatarskom svijetu Banjaluke i Republike Srpske - kazao je Bjelošević.

Nova predstava "Jaje"

- Što se tiče predstave "Jaje", na kojoj trenutno radimo, ona je bila omiljena lutkarska predstava krajem osamdesetih, postavljena na scenu sa četiri glumca 12. februara 1989. Autor je Zlatko Krilić. Adaptaciju teksta i scenografiju potpisujem ja. Muzičke aranžmane radi Mladen Matović. U predstavi će igrati glumci: Zorana Šuman, Đurđa Babić i Milan Trninić. Nadam se da će nova inscenacija, kombinacija lutkarske i žive scene, uz podršku pjevljivih songova i adekvatne vizuelne filmske podrške, biti prava poslastica za djecu od dvije do sedam godina. Sa premijerom ujedno u funkciju puštamo Malu scenu Dječijeg pozorišta Republike Srpske - najavljuje Bjelošević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.