Pisac koji je komedijama ismijavao mane društva
Jedan od najvećih srpskih komediografa svih vremena Jovan Sterija Popović umro je 10. marta 1856. godine, a njegove komedije žive i danas.
Iako se smatra osnivačem srpske drame, on je mnogo važniji kao komediograf, jer se tu ogledao njegov književni talent.
Komedije "Laža i paralaža","Tvrdica", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Ženidba i udadba", "Kir Janja", "Rodoljupci", "Beograd nekad i sad" - i danas su redovne na repertoarima srpskih pozorišta.
Jovan Sterija Popović je u svojim komedijima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo i nadriučenost.
Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu.
Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja.
Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost.
U komediji, smatraju kritičari, Sterija je nadmašio sve ono što je u srpskoj književnosti stvoreno prije njega.
On je pisac sa velikom književnom kulturom; on je prvi objektivno i kritički posmatrao savremeni život srpskog društva.
U sklopu obilježavanja 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije Popovića u Novom Sadu je 1956. godine osnovan festival "Sterijino pozorje".
I danas, ovaj festival, na kome pozorišta iz zemlje i inostranstva učestvuju sa delima srpskih i stranih pisaca važi za najznačajniju pozorišnu manifestaciju u Srbiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
