Petar Pan začarao umjetnike
"Sva djeca, osim jednog djeteta, rastu", početna je rečenica kultnog romana "Petar Pan", zahvaljujući kome je pisac Džejms Metju Bari postao jedan od najvoljenijih pisaca brojnih generacija.
Magična priča o dječaku koji uporno odbija da odraste, Petru Panu, simpatičnoj djevojčici Vendi i neodoljivo šarmantnoj vili Zvončici osvojila je čitaoce, ali i umjetnike koji se uvijek iznova vraćaju ovoj avanturi. Barijevi putevi koji vode kroz čarobni svijet mašte više puta pretvorili su njegovu priču u predstavu ili film. Najpoznatiji je svakako crtani film u produkciji studija "Dizni", koji je mališane prošetao kroz čudesnu zemlju Nedođiju. Nova filmska verzija "Petra Pana" biće premijerno prikazana u decembru, a američki glumac i dobitnik "Oskara" Kristofer Voken naći će se u koži zlog kapetana Kuke, najvećeg neprijatelja vječnog dječaka. Još nije poznato ko će igrati dječaka koji nikada ne odrasta, ali je najavljeno da će to sigurno biti žena.
Poznato je da je Bari došao na ideju za lik Pana 1897. godine, pošto je na nekoj svečanoj večeri upoznao Silviju Dejvis, a zatim se sprijateljio sa njenom porodicom, posebno se vežući za njihovog šestogodišnjeg sina Džordža. Tema vječitog djetinjstva rodila se tokom njegovog druženja sa djecom iz porodice Dejvis. Pisac je stvorio lik koji lako uspostavlja kontakt sa mališanima, a junak je dobio ime po Džordžovom bratu Petru, a prezime po drevnom bogu šuma, Panu. Tako je nastao Petar Pan. Lik se prvi put pojavio u romanu za odrasle "Bijela ptičica" 1902. godine, a Berijevi izdavači su poglavlja iz te knjige koja govore o Panu objavili u posebnoj priči, "Petar Pan u Kensingtonskim vrtovima".
U toj priči vječni dječak svaki dan polijeće iz svoje sobe, doživljava razne pustolovine i vraća se kući na spavanje. Međutim, jednoga dana on ne dolazi kući već ostaje "tamo negdje" cijelu godinu. Kada se napokon vrati, Petar ugleda majku kako se brine o nekom novom djetetu. Ovu crticu pisac je uzeo iz vlastitog djetinjstva. Naime, njegova je majka postala udaljena i hladna poslije prerane smrti Berijevog starijeg brata Dejvida, pa je na njega vršila pritisak da odraste prije nego što je on za to bio spreman. Poslije izuzetno uspješnog igrokaza iz 1904, priča je proširena i objavljena 1911. godine kao roman za djecu "Petar i Vendi". Kasnije se pojavio u mnogim filmskim, pozorišnim i televizijskim adaptacijama, od kojih je najveću popularnost postigao "Diznijev" crtać iz 1953, a u novije vrijeme igrani film u režiji P. J. Hogana iz 2003. godine.
Pretpostavlja se da je Beri stvorio bajku kakvu je vjerovatno i sam želio da čuje kada je bio dijete, a s namjerom da je kasnije ispriča potomcima koje nikada nije imao. "Petar Pan" je zapravo priča o životu kao velikoj priželjkivanoj i očaravajućoj pustolovini, koji je sušta suprotnost konvencionalnom, ozbiljnom stavu o životu koji se svodi na predanost poslu i svakidašnjim aktivnostima.
Činjenica je da su adaptacije brojnim glumcima omogućile da se proslave igrajući Petra Pana, a među njima svakako treba istaći Meri Martin, od 1954. do 1961. godine. Poslije animirane verzije Zvončica je postala "Diznijev" zaštitni znak na najavnoj špici za TV seriju pod nazivom "Čudesni Diznijev svijet".
Dječije pozorište RS
Predstava "Petar Pan" postavljena je 2008. godine na scenu Dječijeg pozorišta Republike Srpske u Banjaluci. Dramatizaciju je radio Igor Bojović, a režiju Jug Radivojević. Komad je uspješno igran nekoliko sezona na radost brojnih mališana. Vječitog dječaka igrao je Slobodan Perišić, Zvončicu Sanja Grujić, a Vendi Ana Anđelić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
