Petar Bilbija, kompozitor, za “Glas Srpske”: Umjetnost i tehnologija savršen spoj

Milanka Mitrić
Foto: B. Brezo

“AZIMUT” je u nastajanju u proteklih malo više od godinu dana. Uvijek me je interesovalo spajanje tehnologije i umjetnosti, a pogotovo muzike. U posljednje vrijeme su nam postale dostupne tehnike za muzički izraz u ovoj formi 3D zvuka pa je to bila inicijalna ideja.

 

Ovako je razgovor za “Glas Srpske” započeo banjalučki kompozitor Petar Bilbija, govoreći o autorskom projektu “AZIMUT - elektronika uživo za 3D zvuk i video”, koji će biti predstavljen 28. februara od 20 časova u koncertnoj dvorani Banskog dvora.

- Što se tiče 3D zvuka on se uglavnom koristi u bioskopima i industriji zabave, a meni je djelovalo kao odlično i neiskorišteno polje djelovanja za neku vrstu autorskog muzičko-vizuelnog izraza. Pošto je ova tehnika “ambisonic” prostornog zvuka poprilično nova i u svijetu, a pogotovo u formi izvođenja uživo to je bio jedan dug proces pun kreativnog i tehnološkog istraživanja - dodaje Bilbija.

GLAS: Projekat će biti predstavljen u zanimljivoj postavci, sa kružnim auditorijumom, radijalnim ozvučenjem. Kako biste objasnili ovaj način predstavljanja i šta je to što posjetioci mogu da očekuju?

BILBIJA: Ono što muziku za 3D zvuk najviše razlikuje od nekog drugog koncerta jeste da pored melodije, boje zvuka, ritma postoji još jedan parametar, a to je pozicija izvora svakog pojedinačnog zvuka. Ta pozicija je pri tome pokretna, statična animirana u zavisnosti od kompozicije tako da je publika u jednom kružnom zvučnom polju unutar kojeg se zvukovi, melodije i ritmovi, takođe, ritmički kreću u prostoru. Time dobijamo senzorno intenzivan doživljaj i osjećaj uronjenosti u muziku, a ono što je još zanimljivo jeste to da je na svakoj poziciji u auditorijumu zvuk drugačiji, tako da svako sluša svoju sopstvenu kompoziciju u zavisnosti od položaja, odnosno azimuta unutar kruga. Pored muzike tu je i video-rad koji je sastavni dio ovog koncerta. Ono što treba dodati jeste to da je forma iskomponovana tako da se improvizuje i svira uživo u datom trenutku, što daje još jedan element nepredvidljivosti, odnosno modularnosti.

GLAS: S obzirom na to da je ovo jedan oblik istraživanja dizajna zvuka i prostorne postavke muzike, šta biste rekli da je u stvari zaključak jednog takvog istraživanja? I koja bi, osim umjetničke, bila primjena ovakvog pristupa muzici i zvuku?

BILBIJA: Azimut kao riječ predstavlja pravac i čini mi se da je ovaj pravac tehnološkog razvoja zvuka, koji unosi prostornu poziciju u zvučnom polju kao dodatnu karakteristiku zapravo daje mogućnosti u komponovanju muzike, koje još nisu puno istražene niti iskorištene. Tehnika je postojala već neko vrijeme, ali je bila dostupna samo malom broju ljudi. Svakako da će se pored autorskog izraza koristiti najviše za tehnologije kao što su virtuelna stvarnost (VR – virtual reality) i proširena stvarnost (AR – augmented reality).

GLAS: Šta je jedinstveno i drugačije u ovakvom pristupu? I kako pojmiti 3D zvuk, tačnije, koliko je uopšte pojam stvoriti takvo zvučno iskustvo u prostoru kao što je koncertna dvorana Banskog dvora?

BILBIJA: Drugačije je to što se svaki zvuk može animirati po 3D polju, dakle postavljati u različite pozicije i praviti kretnju u odnosu na slušaoca, najbanalnije objašnjeno kao da zvukovi i instrumenti imaju koreografiju u kojoj osim što sviraju, oni i lete odnosno pomjeraju se oko slušaoca. Za ovu priliku koncertna dvorana Banskog dvora je pored svoje akustike i dimenzija bila najpogodnija za ovakav koncert u Banjaluci.

Međutim, svakako moram ovom prilikom zahvaliti i direktoru Banskog dvora gospodinu Mladenu Matoviću, koji je prepoznao ovaj projekat i omogućio da se on realizuje baš u Banskom dvoru.

GLAS: Zašto je Vama kao stvaraocu posebno interesantno baviti se ovakvim predstavljanjem muzike i koliko je sama elektronska muzika (ne)istraženo polje?

BILBIJA: Uvijek me je zanimalo istraživanje u muzici u pravcima boje zvuka, teksture, ritmike itd, a elektronska muzika, pogotovo prostorna, daje mi veliku paletu alata i mogućnosti da se izražavam. Udruženje građana “Fluks Lab”, čiji sam član u svom statutu ima kao jedan od polja djelovanja afirmaciju i promociju digitalne umjetnosti, kao i povezivanje umjetnosti i tehnologije. Elektronska muzika je nastala krajem 19. i početkom 20. vijeka, ali se kod nas još posmatra kroz usku nišu klupske muzike, koja je jedan od njenih pravaca, ali ne i jedini. Iako je tehnologija ovog koncerta nova i u svijetu trebalo bi da je  normalno da se u Banjaluci u 2024. godini u Banskom dvoru desi koncert za elektronsku muziku uživo u 3D “ambisonic” formatu.

GLAS: Komponovali ste muziku za desetine predstava u Narodnom pozorištu Republike Srpske, Dječijem pozorištu Republike Srpske, “Jazavcu” itd. Kako pristupate stvaranju namjenske muzike i koliko je to veliko polje za igru? Šta Vam je, u tom smislu, do sada bilo najdraže i najzahtjevnije za komponovanje?

BILBIJA: Muzika za pozorište je posebna u tome što je predstava živi čin na sceni, a muzika je jedan od dramskih elemenata. U tom kontekstu ona mora da bude dovoljno precizna, da doprinosi dramskoj radnji, ali opet i ne striktna jer ne treba u svojoj formi da ograničava glumce koji svaki put izvode predstavu na poseban način, u datom trenutku. Ono što je meni posebno drago je što cijeli proces prođe brzo od ideje do realizacije. Obično kod komponovanja muzike prođe dugo vremena od same ideje, do samog komponovanja i reakcije publike. U pozorištu to sve bude sažeto u kraći period i ta dinamika je za mene dragocjena.

GLAS: Za koga biste rekli da je uticao na Vas u smislu usmjeravanja, bilo da je riječ o komponovanju za serije ili predstave i odredio Vas na neki način?

BILBIJA: “Soulseek” i “The Pirate Bay”.

“Koža”

GLAS: Osim ovog projekta, nešto na čemu ste nedavno radili jeste muzika za seriju “Koža” (kao i muzika za ostale dijelove trilogije - “Meso” i “Kosti”). Sada kada je trilogija završena kako biste opisali rad i komponovanje muzike za ovu seriju i sve teme koje ona nosi?

BILBIJA: To je bio jedan dug proces kojeg sam radio sa uživanjem. Sa Sašom Hajdukovićem sarađujem još od studentskih dana tako da se mi dobro poznajemo i dobro funkcionišemo. Drago mi je da su serije naišle na takve reakcije kod publike i mislim da je važno da je nešto što je napravljeno u Banjaluci uspjelo da dođe do veoma mnogo ljudi sa našeg govornog područja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana