Pavel Surovi za „Glas“: Moje ratnice i anđeli vraćaju se kući - u Srpsku

Sandra Kljajić
Pavel Surovi za „Glas“: Moje ratnice i anđeli vraćaju se kući - u Srpsku

BANjALUKA – Za mene je izložba u Muzeju Republike Srpske u Banjaluci ispunjene mog sna da moje srpske ratnice i anđeli dođu tamo gde im je ognjište - kući u Republiku Srpsku, kaže za „Glas Srpske“ fotograf Pavel Surovi.

Izložba "Tron" svjetski priznatog grafičkog dizajnera i nagrađivanog fotografa iz malog mjesta Kisač u Srbiji  biće dostupna od 14. oktobra do 14. novembra u Muzeju Republike Srpske.

Posjetioci  će moći da vide fantastične fotografije koje prikazuju bogatstvo različitosti narodnih nošnji naroda Balkana. Zahvaljujući njima, Surovi je širom svijeta za kratko vrijeme osvojio više od 100 nagrada na prestižnim svjetskim takmičenjima.

-Dolazim u Banjaluku sa oko 100 radova. Biće tu i fotografije velikih formata, koje su dugačke čak i po tri metra. Moja izložba edukuje, provocira, uči o simbolima i priča sakrivenu duhovnu priču koja treba da se otkrije. Ona je višedimenzionalna. Na prvom nivou otkrivamo nošnju, na drugom vidimo transformaciju, a treći nivo je lik i priča koju sam želeo da ispričam. Veliko hvala direktoru i ljudima iz Muzeja Republike Srpske što su prepoznali kvalitet i značaj ove izložbe i pozvali me da gostujem – istakao je Surovi.

Napominje da se fokusira na fotografisanje narodnih nošnja Srba iz cijelog regiona, ali isto tako i  Slovaka, Mađara, Rusina, Hrvata, Bunjevaca, Rumuna...

-Široj javnosti možda nije poznato da sve radim sam  - od ideje, kreiranja koncepta, scenografije, odabira narodnih nošnji, te sve do finalne realizacije, odnosno fotografisanja – ističe Surovi.

Za „Glas“ otkriva da će posjetioci izložbe moći da vide koliko su ga narodne nošnje Republike Srpske inspirisale i gdje ga je „fantazija odvela u filozofskom i duhovnom pri stvaranju dela“.

-Narodna nošnja Republike Srpske je za mene jako inspirativna jer je najviše slojevita pretkana raznim uticajima odevanja sa Balkanu, Istoka i Evrope, a na njoj su takođe utkani i duhovni hrišćanski simboli. Mene je ona inspirisala da u svom viđenju napravim sada već kultnu fotografiju „Templarka“, ali i „Svetog arhangela Mihaila“, „Knjeginju Milicu“, „Monahinju“, „Piratku“, „Rimljanku“…  Ne bi bilo ni srpskih ratnica, koje su pobedile u Rusiji da nisam posegao za narodnim nošnjama Republike Srpske – naglašava Surovi.

Rad Surovog je, kako sam kaže, specifična reinterpretacija narodnih nošnji kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, koja smjelo komponuje tradicionalne elemente prikazujući ih iz originalne perspektive, koja na specifičan način mijenja estetične i tradicionalne modele.

-Tragam za idejom večne lepote, za duhovnom inspiracijom kojom kroz nadahnuće pretvaram u umetnost, za snovima i nedostižnom večnošću, za izrazom koji menja pogled na ženu, religiju, istoriju i tradiciju i, na posletku, za eksperimentom i filozofskom igrom koja provocira i menja ukorenjene dogme i obrasce ponašanja – istakao je Surovi.

Vještačka inteligencija

Pavel Surovi već neko vrijeme eksperimentiše i sa radovima nastalim uz pomoć vještačke inteligencije.

-Prva nagrada u Parizu je razotkrila ovaj tajni projekat, koji sam trebao da predstavim tek sledeće godine, ali sada mi je prioritet novi modni projekat. Počeo sam da radim foto-testove za novi opus pod nazivom „P.S. Mira Brtka“. Naziv predstavlja spoj dva umetnika i dva sveta – Pavela Surovog i Mire Brtke. Mira Brtka je jedna od najpoznatijnih multidisciplinarnih umetnica u Srbiji, ali i u svetu. Poznata je kao uspešna likovna umetnica, modna kreatorka, pozorišna i filmska rediteljka koja je iza sebe ostavila veliki opus umetničkih dela u različitim disciplinama. U novom projektu fokusiram se na modne kreacije Mire Brtke, tj. njene nadaleko poznate haljine, koje interpretiram iz svog estetskog i filozofskog ugla, ali i pokušavam da interpretiram i objasnim Mirinu perspektivu stvaranja haljina. Preko modne fotografije svakoj haljini dodajem kontekst i dušu – ističe Surovi.

Pored toga što fotografiše, u novom projektu nastupa i kao kreativni direktor, modni stilista, majstor svjetla i scenograf.

-Celokupna scenografija na setu je moja imaginacija. Spajam nespojivo, dodajem sve „sastojke“ koji pomažu objasniti filozofiju haljina Mire Brtke. Mnogo svojih sredstava sam uložio u stvari da bih uopšte mogao ispričati pravu odu pokojnoj Miri Brtki – naglasio je Surovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana