Paklena odaja ispričala sudbinu Ćilibarske sobe
Američki književnik Stiv Beri pojavio se kao pisac tek 2003. godine prvim romanom "Paklena odaja" (u originalu "Ćilibarska soba"), ali je trebalo da prođe 12 godina pa da njegovo prvo djelo dobije srpski prevod u izdanju beogradskog "Vulkana".
U međuvremenu, izdavačka kuća "Alnari" je vrlo brzo prepoznala da je riječ o jednom od izuzetnih pisaca komercijalnih istorijskih trilera. Njegov drugi roman "Proročastvo Romanovih" objavljen je prije deset godina, a nakon toga su uslijedili mnogi Berijevi internacionalni hitovi, kao što su "Aleksandrijska veza", "Venecijanska izdaja", "Tajna grobnice", "Pariska osveta"...
Kako je kazao u intervjuu objavljenom u knjizi "Paklena odaja", na ideju da napiše roman o legendarnoj Ćilibarskoj sobi, koja je do 1941. krasila ljetnu rezidenciju dinastije Romanov, a čije je temelje postavio Petar Veliki u budućem Carskom selu, došao je 1995. Tada je na kanalu "Diskaveri" pratio dokumentarni program u kojem je saznao da je ta jedinstvena dekoracija stara više od 250 godina nestala 1945. godine i nikada nije pronađena. Ćilibarska soba bila je pravo umjetničko djelo izrađeno tako što su rezbarenim pločama od ćilibara (ili jantara) bili prekriveni zidovi cijele prostorije.
Tema ga je opčinila i nekoliko mjeseci je utrošio na istraživanje prije nego što je napisao skelet budućeg romana, zbog kojeg je proputovao ne samo Rusiju i Njemačku već druge zemlje Evrope. Kad je roman bio gotov, bilo mu je potrebno da ga ponudi nizu izdavača prije nego što je konačno našao razumijevanje u poznatoj kući "Belentajn books".
Od građe koju je već imao prikupljenu ubrzo je napisao "Proročastvo Romanovih", a zatim više nije imao problema da plasira neki novi naslov. Tako je do sada objavio 11 romana, od koji su četiri svaki za sebe, a sedam pripada seriji u kojoj je antikvar bivši operativac-obavještajac Koton Malone glavni junak, četiri knjige priča pisane su za elektronska izdanja.
Srpski čitaoci su imali priliku da pročitaju skoro sve knjige o doživljajima Malonea, a "Vulkan" se odlučio da konačno prevede i štampa roman koji je preveden na 40 jezika.
Strastveni zaljubljenik u istoriju, Beri uvijek nastoji da se centralna priča bazira na nekom istorijskom događaju, ličnosti ili predmetu koji ima ne samo umjetničku već prije svega istorijsku vrijednost.
"Recept" koji je veoma uspješno primijenio u svom prvom romanu uglavnom je nastavio da primjenjuje u svim narednim, samo što se njegovi junaci, prije svega Malone, vraćaju u prošlost na raznim tačkama širom naše planete od Kine do Rima, Venecije, Južne Amerike, Afrike, što daje priliku piscu da dočara za većinu ljudi egzotične krajeve i pozabavi se dragocjenim ostacima prošlosti, o kojima se ili malo zna ili su nestali.
U vrijeme kada je u SAD objavljena "Paklena odaja" u Beogradu je baš "Alnari" štampao dokumentarističku knjigu o Ćilibarskoj sobi i izdavač je smatrao da bi štampanje romana o istoj temi "smetalo" plasmanu knjige koja se bavi istorijom tog jedinstvenog remek-djela i raznim verzijama o njegovoj sudbini poslije 1945. godine.
Beri se opredijelio da priču o poslijeratnoj sudbini ove prelijepe i neprocjenjive prostorije u carskom ljetnikovcu "uplete" kolekcionare spremne da po svaku cijenu eliminišu svakoga ko im može biti smetnja na putu do nalaženja blaga.
Knjiga je tek nedavno proglašena za jedan od 100 najboljih istorijskih trilera u 20. vijeku, što samo pokazuje da zavređuje pažnju svakog čitaoca koji voli Berijeve romane i trilere sa istorijskom pozadinom.
Knjige
Inače, Berijeve knjige su štampane u 51 zemlji u ukupnom tiražu koji premašuje 18 miliona primjeraka, a tokom protekle tri godine dobio je i nekoliko nagrada u žanru trilera, kao i priznanja za djelovanje na planu ekologije, a preko fondacije koju je osnovao 2009. godine za zaštitu istorijskih spomenika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
