Oproštaj od velikana devete umjetnosti Džona Romite starijeg: Pravi superheroj američkog stripa

Branislav Predojević
Oproštaj od velikana devete umjetnosti Džona Romite starijeg: Pravi superheroj američkog stripa

Tokom prethodne sedmice Džon Romita, jedan od najvažnijih američkih strip-crtača preminuo je u 93. godini života, simbolično zatvarajući jednu eru u istoriji “Marvela” i devete umjetnosti generalno.

Uz pokojnog Stena Lija ovaj višestruko talentovani umjetnik činio je legendarni kreativno-poslovni tandem, koji je kreirao tzv. zlatnu eru “Marvela” i doveo do uspona superherojskog stripa šezdesetih i sedamdesetih, uz sve njegove vrline i slabosti.

Rođen 1930. godine Romita je kao dječak pokazao talenat za crtanje i tako je počeo da proučava stil nekih autora da bi shvatio kako su stripovi nastali i koji su elementi bili neophodni da ih učine boljim od drugih medija. Među njegovim omiljenim ilustratorima bili su Džek Kirbi, koji je u to vrijeme crtao avanture Kapetana Amerike sa Džoom Sajmonom i Milton Kanif, autor stripa “Teri i pirati”. Nakon škole Džon Romita je odmah počeo da radi i kao ilustrator i kao crtač. Ubrzo nakon toga tušer Lester Zakarin mu se obratio kao crtač iz sjenke za priču od dvije stranice. Iako je bio zauzet novim poslom ilustratora, Romita je prihvatio, jer je s tim jednostavnim zadatkom mogao zaraditi više nego što bi dobio za sedam dana u kompaniji. Tu priču, koju su ubrzo pratile i druge, objavio je “Timeli komiks”. Tako je Romita upoznao Stena Lija, rođaka izdavača, koji je bio odgovoran za upravljanje linijom stripova unutar firme.

Skoro do kraja pedesetih Romita je nastavio da radi kao slobodnjak za Lija crtajući najviše horor i ljubavne priče, ali domogao se i glavnog lika izdavačke kuće Kapetana Amerike, jednog od njegovih omiljenih iz djetinjstva. Tokom pedesetih zagrizao je u ratne, horor, naučnofantastične i ljubavne stripove, a zatim se krajem ove decenije preselio u “DC”, gdje je uglavnom radio na izuzetno popularnim tinejdžerskim ljubavnim naslovima, kao što su “Young Love” i “Heart Throbs”.

Kada je saznao da Romita razmišlja da se upusti u komercijalnu ilustraciju nakon što je “DC” povukao mnoge od svojih ljubavnih naslova, Sten Li sastao se s njim na trosatnom ručku i nagovorio ga da ponovo počne da radi za “Marvel”. Njegov prvi zadatak bio je da zamijeni Volija Vuda na “Dardevilu”, po scenarijima samog Lija, između kraja 1965. i početka 1966. Međutim, kada je crtač Stiven Ditko zaista napustio “Marvel” u ljeto 1966, Romita je postao novi ilustrator “Spajdermena”, dajući ključne karakteristike lika koji će postati okosnica “Marvelovog” uspona. Ostaće u serijalu dugi niz godina sa različitim ulogama, pomažući u modernizaciji lika, ubacivanju specifičnog humora i stvaranju drugih likova koji su postali fundamentalni za “Marvelov” univerzum, kao što su Kingpin i njegova supruga Vanesa i dajući dubinu i savremenost ženskih likova kao što su Gven Stejsi i Meri Džejn Vatson. Romita je jednostavno osjetio duh vremena, a 1966. godine svijet se mijenjao. “Bitlsi”, “Zvjezdane staze” i “Betmen” su bili na TV-u, napetost hladnog rata na vrhuncu, a ljeto ljubavi na horizontu. Romita je izvukao Spajdermena iz sjenke nebodera i gurnuo ga u hrabri novi svijet koji je na stranicama stripova bio jednako čudesan i zabavan kao što je izgledao u stvarnom životu. “Marvelovi” stripovi su oduvijek više odražavali stvarni svijet nego njegovog glavnog rivala “DC”, čiji su junaci patrolirali ulicama izmišljenih gradova kao što su Gotam, Metropolis i Central Siti. “Marvelov” univerzum je bio prilično fokusiran na Njujork, dodajući vjerodostojnost pričama na stranicama stripova. Istoričar umjetnosti stripa Danijel Herman ocijenio je Romitin rad kao redefinisanje lika u kontekstu epohe.

- Romitina transformacija lika redefinisala je izgled lika i odvela ga u drugom smjeru. To ga je takođe učinilo zvijezdom u svijetu stripa. Zaposleni u “Marvelu” bi se šalili da je Romita “odveo Spajdermena u grad”. On je ponovo osmislio lik i omogućio da se dopadne široj publici, čak i ako je uklonio kvalitete koji su ovu priču učinili nadrealno istaknutom - rekao je Herman.

Romita je učinio Spajdermena prvim modernim supeherojem, koji diše i razmišlja u skladu sa svojom tinejdžerskom publikom, stvarajući vezu između junaka i publike u novom emocionalnom ključu. On je unio senzibilitet iz svojih romantičnih stripova u superheroje, s jednakom pažnjom posvećenom modernoj garderobi Meri Džejn sa mini suknjama i frizurama kao i akcionim sekvencama između mudroljubivog Spajdija i njegove odmetničke galerije negativaca.

Romita je ostao stub “Marvela” dugi niz godina, barem do kasnih osamdesetih, služeći od 1973. godine, kao umjetnički direktor i brinući se da naslovnice budu u skladu s onim što je nazvao “Marvel stil”. A u međuvremenu je crtao Kapetana Ameriku, Fantastičnu četvorku i mnoge druge likove, doduše sporadično. Ipak Spajdermen je uvijek bio tu u prvom redu, toliko da je 1977. godine Romita inaugurirao, sa Stenom Lijem, dnevni strip kaiš posvećen tom liku, koji je potom crtao tri godine zaredom.

Romitino vrijeme u “Marvelu” imalo je tako širok uticaj i značaj da se čini iznenađujućim koliko je njegova umjetnička karijera bila relativno kratka. Iako više nije radio na potpunim umjetničkim radovima za knjige na mjesečnoj bazi, dizajnirao je mnoge od nezaboravnih likova koji su od tada bili prepoznatljivi čitaocima stripova, a kasnije i filmadžijama poput Panišera, Volverina, Bulsaja ili Luka Kejdža.

Služio je više od dvije decenije kao umjetnički direktor, a napustio je “Marvel” 1996. da bi otišao u polupenziju, iako je nastavio da radi na brojnim “Marvelovim” projektima kasno u svojoj karijeri, uključujući brojne godišnjice “Spajdermena”.

Uprkos svom konačnom značaju u njegovoj karijeri, da bude zanimljivije Romita stariji se u početku opirao radu na “Spajdermenu”.

- Znam da djeluje smiješno kada to kažem, ali nisam bio previše u tome, vjerovali ili ne. Jedini razlog zašto sam radio “Spajdermena” bio je zato što me je Sten zamolio i osjećao sam da treba da pomognem, kao dobar vojnik, iako sam mislio da će Ditko brzo vratiti - rekao je Romita u jednom intervju.

I dobri vojnik Romita stariji odradio je zadatak do samog kraja, a kada pogledate broj naslovnica, stripova, tabli i likova koje je nacrtao tokom karijere, postaje kristalno jasno da je Džon Romita u stvari bio pravi superheroj američkog stripa.

Nasljeđe

Romita je primljen u “Kuću slavnih stripa Vila Ajznera” 2002. godine. Iza njega su ostali supruga Virdžinija i njegovi sinovi Romita junior i Viktor, takođe strip-umjetnici. I naravno Spajdermen za kojeg je čuveni Aledž Ros izjavio: “Za mene je Džonov dizajn Spajdermena savršenstvo ljepote nacrtano ljudskom rukom, jednostavno stvoreno da bude najljepši lik u stripu”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana