Objavljeno novo izdanje kultne knjige “Hugo Prat: Želja da se bude beskoristan”: Životni put oca Korta Maltezea

Branislav Predojević
Objavljeno novo izdanje kultne knjige “Hugo Prat: Želja da se bude beskoristan”: Životni put oca Korta Maltezea

PARIZ – Kultna knjiga “Hugo Prat: Želja da se bude beskoristan” Dominika Ptifoa trideset godina nakon prvog izdanja dobila je novo, potpuno izdanje koje je nedavno objavljeno u Francuskoj.

Novo izdanje “Sjećanja i razmišljanja”, kako glasi podnaslov knjige o životu i djelu umjetničkog giganta i oca slavnog strip heroja Korta Maltezea, odnosno ogromnog intervjua koji je sa njim vodio kritičar i izdavač Ptifo (u saradnji sa Brunom Lagranžom), dopunjeno je neobjavljenim uvodom i sadrži poglavlje u kojem se prate posljednje četiri godine Pratovog života.

Čovjek koji je stvorio legendu o Kortu Maltezeu i sam je već za života postao legenda. U ovoj knjizi, pisanoj neposredno prije njegove smrti, otkrio je brojne misterije svog burnog i zanimljivog života. Neobična mješavina francusko-engleskog, jevrejsko-španskog i turskog porijekla, Prat je rođen 1927. godine kao Venecijanac, probudio se kao umjetnik u Etiopiji gdje je otkrio fašizam i ljubav, naučio da crta i zamrzio kolonijalizam.

Vraća se kao dječak u Veneciju gdje se krije posljednjih godina rata  i nosi sve uniforme, neprijateljske i savezničke.

Sa dvadeset i tri godine krenuo je za Buenos Ajres, dijeleći svoje vrijeme između stripova, putovanja i društvene ekstravagancije, potom se 13 godina kasnije vratio u Veneciju, kako bi poveo strip u novom smjeru, da bi se uslovno rečeno 1984. skrasio u Švajcarskoj gdje je preminuo 1995. godine. Napravio je oko sedam hiljada stripova, od “Pikovog asa” preko “Ana iz Džungle” do “Korta Maltezea”, “Indijanskog ljeta”, “Forta Vilinga” i drugih,  postao unikatan dio pop kulture za života, dao ogroman doprinos ulasku stripa u akademske krugove, a nakon smrti postao je globalna umjetnička ikona.

Tokom života nekoliko puta je obišao planetu, prateći tragove Remboa, Stivensona, Džeka Londona i mnogih drugih poznatih i neznanih prijatelja svjestan, po sopstvenim riječima, da je smrt samo jedna stavka u životu što govori i Ptifou.

- Do danas je već trebalo tri puta da umrem, zbog svega što sam pojeo, zbog svega što sam popio, zbog svih žena sa kojima sam bio. Moj život je počeo mnogo prije nego što sam se rodio i zamišljam da će se nastaviti bez mene dugo nakon toga - rekao je Prat.

Pratovo drugo putovanje je unutrašnje. Stručnjak za kabalu, upućen u vudu, otkrivač čudnog na šest ili sedam jezika naučenih i izgovorenih i skoro trideset hiljada pročitanih i prikupljenih knjiga, Hugo Prat je tajanstveni gospodin Venecije koga u ovoj knjizi srećemo sa njegovim brojnim tetkama, sestrama različitih rasa, njegovim rođacima, njegovim ženama i  djecom, njegovim likovima, njegovim prijateljima i samom smrću.

Ovaj dugi intervju obilno je popraćen fotografijama, crtežima i akvarelima i predstavlja studiozno, čarobno i neobično putovanje u unutrašnji univerzum jednog od najvažnijih umjetnika 20. vijeka. Knjiga se pojavila na srpskom jeziku u izdanju “Službenog glasnika” i doživjela je tri rasprodata izdanja, a posljednje je objavljeno 2017. godine.  Knjigu je sa francuskog preveo Miodrag Marković.

“Odiseja”

Prat u knjizi tvrdi da on živi u biblioteci, ne u kući i da je ostvario jedan od Borhesovih snova.

Omiljena knjiga bila mu je “Odiseja”. Počeo je da čita sa osam godina i to je prva knjiga koju je kupio od svog džeparca, tako da nije previše čudno što je Korto Malteze, tako očigledno jedan od dalekih potomaka Odiseja, kao mornar koji ide iz pustolovine u pustolovinu. Slavni pisac Šeli je tvrdio “da smo svi mi pomalo Grci”, a Prat je tu još direktniji. On kaže: “Svi smo mi Homerovi potomci”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana