Objavljeno dopunjeno izdanje monografije "Ban Milosavljević - Priča o čovjeku koji je Banjoj Luci obistinio ime"

Milanka Mitrić
Objavljeno dopunjeno izdanje monografije "Ban Milosavljević - Priča o čovjeku koji je Banjoj Luci obistinio ime"

BANjALUKA - Monografija koja nosi naslov "Ban Milosavljević - Priča o čovjeku koji je Banjoj Luci obistinio ime" Zorana Pejašinovića objavljena je, sada već daleke, 2004. godine, a ove godine dobila je svoje novo i dopunjeno izdanje.

Objavljena je u izdanju Arhiva Republike Srpske, Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske i Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske, a njeni recenzenti su Borivoje Milošević i Vladan Vukliš.

Ova publikacija sadrži tri velike cjeline - Od đaka do ministra, Ban Vrbaske banovine (1929-1934) i Ponovo u Beogradu, a javnosti je predstavljena u četvrtak uveče u vijećnici Banskog dvora.

Od prvog izdanja prošlo je skoro 20 godina, drugo izdanje dopunjeno je i poboljšano u svakom smislu, a kako Pejašinović ističe, s obzirom na to da većina mlađe populacije vjerovatno i ne zna da postoji prvo izdanje, glavna namjera bila je da upravo zbog toga novo i bude priređeno.

- Izdanje je prije svega namijenjeno mlađim ljudima koji bi trebalo da imaju potpuniju sliku o banu Milosavljeviću. Knjiga je izmijenjena najviše u dizajnerskom smislu - kazao je Pejašinović za "Glas Srpske".

On je naveo da je u međuvremenu, od objave prvog izdanja, u Banjaluci urađeno mnogo kada je riječ o očuvanju sjećanja na bana Milosavljevića - podignut je spomenik, u Narodnom pozorištu Republike Srpske igrana je predstava (Zlatno doba), više se govori o njemu, objavljeni su njegovi memoari.

- Banjaluka se kontinuirano odužuje, na jedan lijep način tom čovjeku. Međutim, dolaze mlade generacije koje manje o tome znaju i koje treba podučavati. On je sjajan primjer uzora, čovjeka koji je, u svemu što je radio, i kao vojnik, i kao vojni pisac, i kao ministar i kao ban, bio čvrst, karakteran i uspješan. Bio je vojnik, a neimar - objasnio je Pejašinović.

Kako dodaje, o banu Milosavljeviću se malo van Banjaluke zna, naročito u Srbiji te da stoga treba popraviti nešto i na tom polju.

- A on je ozbiljan kalibar, ozbiljan vojnik, pisac i neimar koji treba da nađe svoje mjesto u cjelokupnoj srpskoj istoriji. Nadam se da će ova knjiga, koja će biti promovisana i u Srbiji, napraviti pomak u tom pravcu - ispričao je Pejašinović i dodao da je u knjizi zastupljeno dosta novih ilustracija i da je, sa dizajnerske strane, napravljeno značajno poboljšanje.

Kako je pojasnio, u planu je i realizacija putujuće izložbe, kojom će biti obuhvaćeno nekoliko gradova.

- Ono što je nekako ostalo nedorečeno je taj književni dio. To je bio čovjek koji je iza sebe ostavio desetine djela. Ima i još nešto veoma zanimljivo. Iza njega su ostali tajni spisi, rukopisi i nešto o čemu on nije htio da govori za života. Najavljujem da će u narednih nekoliko mjeseci, do kraja godine, biti objavljen jedan Milosavljevićev rukopis o kralju Aleksandru. To je kontroverzan rukopis o kojem on nije govorio - navodi Pejašinović i naglašava da je to u svakom smislu rukopis koji je tajna istorija.

Monografija je zasnovana na arhivskoj građi Arhiva Republike Srpske, Arhiva Jugoslavije i Arhiva Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), neobjavljenim spisima u vlasništvu porodice Milosavljević te na stotinama različitih publikacija, radova i novinskih članaka, ali i na nekoliko razgovora sa savremenicima.

Cjeline

Prva cjelina knjige prati njegovo porijeklo, školovanje, djetinjstvo te njegovo učešće u balkanskim i Prvom svjetskom ratu. Takođe prikazuje njegovu poratnu i civilnu karijeru. Drugi dio, koji je najobimniji, bavi se periodom banovanja, kada je bio na mjestu prvog starješine Vrbaske banovine (1929-1934). To je bio period poznat kao "zlatno doba", tokom kojeg su nastale neke od najvažnijih ustanova Banjaluke i period velikih promjena u Banovnini. Treća i posljednja cjelina obuhvata njegov odlazak iz Banjaluke, povratak na mjesto ministra saobraćaja, sukob s kraljem i posljednje dvije decenije života.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana