Objavljen zbornik “Zmijanjski pisci - Kočićevi sljedbenici”: Prkos Davida Štrpca kao književni temelj

Radi se o obimnoj knjizi. Ona je značajna za očuvanje kulturne baštine kraja koji je podario čak 94 autora koji su čuvali, njegovali i razvijali književnu tradicija iz koje su ponikli. Jedan od priređivača knjige Vidosav Đurđević, pisac i dugogodišnji novinar, kaže da je ideja za antologiju nastala od zavjeta datom pokojnom književniku Đuri Damjanoviću, ali da je prošla skoro decenija od ideje do realizacije.

- Jednom prilikom poslije ratnih sukoba razgovarao sam sa Đurom Damjanovićem, pod okriljem nekog kafanskog ambijenta na tzv. “Bijelom putu” na zakorak u Goleše kada me nešto zamolio. Rekao mi je: “Molim te, ako smogneš snage, okupi sve zmijanjske pisce u jednu knjigu, svoj izbor ili kakvu panoramu... Jer veliki Andrić je davno rekao, a mnogi su ga potvrdili: “Što nije zapisano kao da se ni dogodilo nije...” A toliki naši ljudi pišu i šteta je da sve to ostane bez veze rasuto”. I, evo, ispunjavam tu podsticajnu želju. Osmjelio sam se da sačinim ovu panoramu koja je, gle čuda, okupila blizu stotinu Zmijanjaca iz čijih sam knjiga preuzeo njihova ostvarenja i uvrstio ih u ovaj izbor - kaže Đurđević za “Glas Srpske”.

Knjiga na 490 stranica sadrži radove 94 pisca, iako je po riječima Đurđevića početni rad krenuo skromnije, ali je zahvaljujući pomoći saradnika i prijatelja, i koautorke Grode Regodić, na kraju prevazišla sva očekivanja, kako obimom tako i kvalitetom sadržaja.

- Kada sam počeo rad na knjizi skupio sam radove 40 pisaca i računao na još desetak, ali kada sam bio na pola posla, kontaktirao sam sa Grozdom Regoda za pomoć, inače jednom divnom ženom i vrhunskim pedagogom koja je objavila desetak knjiga o Zmijanju i odigrala važnu ulogu u promovisanju zmijanjskog veza kao kulturne baštine. Ispostavilo se da mi je Grozda našla 11 književnih imena, od kojih, da budem iskren, za neke nisam ni sam čuo te mi je pomogla sa lekturom i uređivanjem, zbog čega sam osjećao obavezu da je pozovem i navedem kao koautora, iako to ona nije željela. Imao sam veliku pomoć od pisca i novinara Ranka Preradovića, mojih recenzenta, gospode Nikole Devure i Ostoje Dulića, Slobodana Ćoćkala, Miroslava Tanasića, Dragutina Ilića, književnika Branislava Kneževića i drugih kolega i saradnika - naveo je Đurđević.

Knjiga je realizovana uz tehničku pomoć Savjeta za kulturu, sekcije “Korijeni” udruženja “Svetionik”i izdavačke kuće “Besjeda”, koji su imali ključnu ulogu da ona ugleda svjetlost dana uz vrhunski kvalitet izdanja.

Skoro u svim odabranim tekstovima uočljiva je odanost autora Kočićevom mesijanstvu. Istina, sloboda, otadžbina, pravda, ljepota, poštenje, dominantne su emocije i okviri u kojima se kreću interesovanja i opredjeljenja pisaca iz knjige, ali Đurđević navodi jednu osobinu karakterističnu za sve pisce.

- Istakao bih prkos, onaj Davidov prkos kao ključnu zajedničku osobinu svih pisaca skupljenih u ovoj knjizi, koji se mijenjao u skladu sa vremenom, ali je ostao kao temeljna snaga koja ih je vodila u njihovoj književnoj misiji - objasnio je Đurđević.

Autori su poredani po hronološkom ključu, po datumu rođenja od velikog Petra Kočića do najmlađeg Aleksandra Udovčića rođenog 2002. godine. Naravno Petar Kočić je početak i temelj, ne samo zmijanjske literature nego i kao naš predak i autoritet, kao simbol, kao određenje identiteta. Tu je najubjedljiviji i najveći sljedbenik Kočićev, neko ko je na prvom mjestu poslije Kočića, Milan Budimir, akademik, filolog, balkanolog..., tu je i pomenuti Đuro Damjanović i drugi. Svi su birani samo po jednom ključu, da svaki Zmijanjac koji je objavio književni rad bude pomenut unutar ove knjige - zaključio je Đurđević.

Promocija

Knjiga je promovisana protekle sedmice u Banskom dvoru, uz prigodan prateći program i zanimljive goste, ali po riječima autora to je samo početak predstavljanja knjige.

- Sledeća je zakazana za tradicionalni “Kočićev zbor”, gdje osim promocije knjige planiramo predstaviti i biblioteku autora okupljenih u njoj, uz zanimljiv prateći program. Potom će uslijediti promocije na Zelenkovcu, Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu, Filološkom Fakultetu u Banjaluci i druge - naveo je Đurđević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.