Obilježeno 200 godina od rođenja Njegoša
Beograd - U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti /SANU/ svečanom akademijom obilježeno je 200 godina od rođenja Petra Petrovića Njegoša, za koga su srpski akademici rekli da je "nebozemni stub srpske slovesnosti", svijesti i savjesti i najveći srpski pjesnik i mislilac.
Predsjednik SANU Nikola Hajdin je, obraćajući se okupljenima, među kojima je bio i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, rekao da su Njegošu dužni i u obavezi svi koji govore srpskim jezikom, "ma kako ga na različitim prostorima sada nazivali".
Hajdin je podsjetio da je Njegoš bio jedan od prvih članova SANU, u vrijeme kada se začela kao Društvo srpske slovesnosti, da je pisao podobno i saglasno vremenu u kojem je živio, te da je njegovo djelo nadživjelo njegovo vrijeme.
Akademik Matija Bećković istakao je da je sve što je najljepše i najdublje rečeno potpisano Njegoševom rukom i da je Njegoš samo zapisao ono što su svi znali i pamtili.
Navodeći da je od Njegoša ostalo nekoliko naslova koji su postali jevanđelja, a o kojima je ispisana čitava biblioteka, Bećković je rekao da pretočeno u metafizičke i duhovne pojmove Njegoševo djelo prestaje da bude upotrebno i postaje sveto i da Njegoš ostaje na sigurnom u poeziji, svevremen i savremen.
"Kao što se čini da smo sve manje informisani što je više sredstava informisanja, kao i da o Njegošu sve manje znamo, što se više umnožavaju njegove monografije i biografije", rekao je Bećković, navodeći da Njegoš "ostaje veća tajna nego što je bio prije njegovog otkrivanja".
Prema njegovim riječima, Njegoš je u trećem vijeku života dospio na onu visinu na koju dospijevaju svjetlosni sinovi sunčeve porodice, tamo gdje su Ajnštajn, Tesla i Milanković.
"Žalio je što se nije jasnije rodio, a mi gledajući današnju neizrecivu količinu jada, vidimo koliko bi pogrešio", rekao je Bećković.
Akademik Svetozar Koljević rekao je da je Njegoš do smrti ostao privržen svojoj zemlji i odbrani nacionalnih interesa i da je vidio svoju "besudnu zemlju kao ogledalo svekolikog besudnog svijeta".
Akademik Miro Vuksanović govorio je o tome da je Njegoš putovao po svijetu tražeći pomoć za Crnogorce, o pokušaju da ga otruju, o tome da je donio štampariju, otvorio prvu školu, pokrenuo prvi časopis.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
